Arhitektonski modernizam u Hrvatskoj ne rastače nacionalnu arhitekturu
U petak, 23. svibnja, u Ministarstvu kulture u Zagrebu održana je konferencija za medije povodom nastupa na 14. Venecijanskom bijenalu arhitekture, što će se od 7. lipnja do 23. studenog 2014. održati u Veneciji, pod nazivom Fitting Abstraction (o tome smo već pisali ovdje).
Izložba se kroz antologijske primjere hrvatske arhitekture u proteklih stotinu godina bavi proučavanjem, otkrivanjem i prezentiranjem okolnosti i evolucije modernizma u Hrvatskoj u kontekstu širih prostornih, kulturnih i društvenih procesa.
“Time ona odgovara na zadanu zajedničku temu svih nacionalnih paviljona ‘Apsorpcija moderniteta 1914.-2014.’, koja je pozvala da se svi nacionalni nastupi odazovu na izazov istraživanja razvoja nacionalnih arhitektura u proteklih sto godina”, kazala je Karin Šerman, predstojnica Katedre za teoriju i povijest arhitekture Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i izbornica izložbe.
* paviljonska konstrukcija u izgradnji
Pod vodstvom umjetničkog direktora 14. Venecijanskog bijenala, nizozemskog arhitekta Rema Koolhaasa, zemlje sudionice pozvane su da “svaka na svoj način oslove problem brisanja nacionalnih obilježja u korist skoro posvemašnjeg prihvaćanja jednog univerzalnog modernog jezika u proteklih stotinu godina”.
“Teza hrvatskog nastupa je da arhitektonski modernizam u našim, lokalnim okvirima ne samo da ne rastače i ne kompromitira prethodno postojeću nacionalnu arhitekturu, nego da, dapače, uslijed niza povijesnih razloga, modernizam sam postaje aktivni graditelj i nositelj ovdašnje kulturne memorije i identiteta“, pojasnila je Šerman.
“Naša je teza da se on potvrđuje kao legitimni nositelj dimenzije lokalnog arhitektonskog identiteta”, kazala je.
Izložba se ne fokusira na izdvojene povijesne epizode niti pojedine opuse ili autore, već joj je cilj zahvatiti što širi raspon uvida u proteklih stotinu godina. “Ideja je hrvatskog nastupa kroz osam temeljnih vrijednosnih linija koje su se kroz promatrano razdoblje istaknule kao dominantne – koje su predstavljene s po osam arhitektonskih primjera – izložiti specifične lokalne arhitektonske vrijednosti razvijene tijekom razdoblja modernizma“, kazala je Šerman.
Autori hrvatskog nastupa su, uz Karin Šerman, Zrinka Barišić Marenić, Melita Čavlović, Igor Ekštajn, Nataša Jakšić, Mojca Smode Cvitanović i Marina Smokvina.
Voditeljica projekta Sanja Cvjetko Jerković istaknula je kako je riječ o zahtjevnoj i slojevitoj izložbi koncipiranoj tako da se može lako razmontirati i ponovno montirati. “Cilj nam je da ona nastavi dalje živjeti i nakon Bijenala te da ju vidi što veća publika“, kazala je Cvetko Jerković, napomenuvši da su u tijeku dogovori o njezinu gostovanju u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU).
U sklopu ovogodišnjeg Venecijanskog bijenala arhitekture održavat će se i niz pratećih programa. U programu “Meetings on Architecture” uvršten je hrvatski program “Nove tendencije i arhitektura: apstrakcija, ambijent, algoritam”, koji se bavi značenjem i odjecima umjetničkih istraživanja Novih tendencija na medij arhitekture.
Program sadrži panel diskusiju, te prateće diskusije i popratne izložbe o segmentima arhitektonskog i umjetničkog opusa hrvatskog arhitekta Vjenceslava Richtera kao istaknutog protagonista Novih tendencija, te dokumentarnog filma o pokretu Novih tendencija u produkciji Hrvatske Radiotelevizije iz 2011.godine.
Još jedna posebnost ovogodišnjeg hrvatskog sudjelovanja na Bijenalu je i projekt mlade zagrebačke arhitektice Ane Dane Beroš, koja kao jedna od 40 kustosa sudjeluje u središnjoj izložbi Bijenala “Intermundia”, koji se bavi istraživanjem transeuropskih migracija (o čemu smo pisali ovdje). Hrvatska sudjeluje i u službenom popratnom programu “Lifting the Curtain”, kojemu je suorganizator splitska Platforma 9.81.
Nastup Hrvatske na Bijenalu u Veneciji organizira Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH.
Pomoćnica ministrice kulture Tamara Perišić istaknula je da se Hrvatski paviljon, kao i prethodnih godina, nalazi u prostorima Arsenala, u dijelu nazvanom Artiglierie, a prostire se na 75 četvornih metara. “Za hrvatski nastup Ministarstvo kulture izdvojilo je 810 tisuća kuna te 50 tisuća eura za najam prostora”, kazala je Perišić. (Hina)
