Fabrisovo Dalmacijavino propada

Prema projektu Stanka Fabrisa 1959. godine u splitskoj luci izgrađena je zgrada centralne vinarije Dalmacijavina. Stoljetna trgovina grožđem i vinom između otoka i kopna tako je dobila svoju arhitektonsku formu koja je ujedno naglasila pozicioniranje Splita kao vinarskog centra Dalmacije. Zgrada je u svojoj prvotnoj funkciji ostala sve do 2011. godine kada je zgrada oduzeta Dalmacijavinu, firmi u stečaju, te predana na upravljanje Lučkoj upravi Split.

Od tada zgrada stoji prazna, bez namjene, te joj se medji s vremena na vrijeme obrate s epitetom “ruglo”, koji nije rijedak kad se u Splitu govori o modernoj arhitekturi. A zgrada Dalmacijavina upravo je primjer hrvatske moderne industrijske arhitekture, primjer priznat od struke te zaštićen preventivnom zaštitom Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Republike Hrvatske u Splitu.

8

Kao posebna jedinica, zgrada Dalmacijavina obrađena je u knjizi Marine Majić, Arhitektura Splita 1945.-1960., a u kontekstu industrijske arhitekture Stanka Fabrisa o zgradi je govorio je i Dubravko Bačić, na predavanju o Stanku Fabrisu održanom u sklopu ciklusa Misli o čuvanju moderne arhitekture koji je organiziralo Društvo arhitekata Split.

Zgrada Dalmacijavina nije jedina vinarija u opusu Stanka Fabrisa. U razdoblju od 1955. do 1982. godine arhitekt je projektirao preko trideset vinarija i tvronica vina diljem Jugoslavije. Među njima splitska vinarija reprezentativan je primjer “racionalno-ekspresivne i funkcionalno-oblikovne sinteze u području industrijskih zgrada” (Dubravko Bačić, Prolegomena za opus arhitekta Stanka Fabrisa, Prostor, Vol. 7 (1999), No.1(17), str. 95.), koju arhitekt ostvaruje u suradnji s enolozima, ali i uvažavajući ambijent u kojem objekt nastaje. Fascinacija staklom, koja karakterizira Fabrisove industrijske i javne zgrade, potječe još iz studentskih dana, a njeno potpuno ostvarenje nalazimo u zgradi Željpojha/Ferimporta u Zagrebu.

2

1

U splitskom primjeru autor ostvaruje smjelu i skladnu kombinaciju kamena i stakla kojom, na horizontalno postavljenom volumenu ove zgrade, postiže artikulirulaciju fasada u duhu neoplasticizma. Postignuta raščlamba katova prozorima i lođama, nad uvučenim te rustičnim kamenom obloženim i stupovima raščlanjenim prizemljem, daje volumenu zgrade određenu lakoću. Geometrijski pristup raščlambi fasade zgrade u skladu je s internacionalnim stilom, a upotreba materijala odaje lokalni karakter. Na samoj lokaciji zgrada ostvaruje logičan prijelaz između hridi Katalinića briga i lukobrana, ali je i funkcionalno susretište pomorskog, cestovnog i željezničkog prometa u svrsi vinarske industrije.

Zajedno s objektima lukobrana (taj je natječaj jednom prilikom radio i sam Fabris), zgrada Dalmacijavina stvara prostornu horizontalu koja s vertikalom Svjetionika pomorcu smještenom na Katalinića brigu, iza zgrade Dalmacijavina, kojeg su 1958. godine projektirali Ivan Carić i Paško Kuzmanić, kreira modernističku vizuru grada koja se ukazuje svim putnicima koji u grad uplovljavaju brodom.

3

4

Pitanje koje danas lebdi nad zgradom, četiri godine nakon što njom upravlja Lučka uprava, pitanje je njene buduće namjene. Zgrada je smještena u području Gradske luke Split, u zoni lukobrana, gdje se upravo radi na izgradnji novih ljetnih vezova za kruzerski i međunarodni promet. To je tek prva faza prebacivanja međunarodnog prometa na lukobran, koja će biti finalizirana izgradnjom novog međunarodnog terminala sa svim sadržajima nužnim za obavljanje međunarodnog prometa sukladno Schengenskim zahtjevima.

Međutim, na pitanje gdje će biti smješten terminal i kako će izgledati te koja će biti nova uloga zgrade Dalmacijavina, Lučka uprava nema odgovor jer je razdoblje od 2014. do 2016. predviđeno tek za pripremu i izradu dokumentacije za taj projekt. Kako ta zona zahtjeva integralno rješenje te kako bi i sama zgrada Dalmacijavina mogla preuzeti dio novih terminalskih sadržaja, može se pretpostaviti da će ova preventivno zaštićena zgrada još najmanje dvije godine biti prepuštena propadanju. A posljednje četiri godine van upotrebe već su ostavile traga na njenoj arhitekturi.

Unutrašnjost zgrade je potpuno devastirana, do te mjere da se neka stepeništa već urušavaju. Staklene stijene koje su unutrašnjost donekle štitile od vanjskih utjecaja sve više su popucale, a metalni elementi propadaju zbog hrđe. Zbog specifičnosti arhitekture, dominantne velike hale za tankove u samoj unutrašnjosti zgrade, konzervatorske odredbe dozvoljavaju preinake unutrašnjosti uz poštivanje gabarita zgrade i kompozicije pročelja pri adaptaciji zgrade za novu funkciju. A već i same preinake unutrašnjosti narušavaju funkcionalno – oblikovno jedinstvo Fabrisova stila.

7

Neizvjesno je u kakvom će stanju biti zgrada u trenutku rješavanja njenog statusa, što čini upitnim i kako će se interpretirati konzervatorske odredbe. Čistoća modernističkog arhitektnoskog izričaja ne stoji samo u kompoziciji pročelja, njegovim odnosom sa sadržajem, već i u samoj izvedbi. Zapusti li se zgrada do te mjere da će trebati rekonstruirati fasadu, ista kompozicija može dobiti sasvim nov izgled, koji s novim zgradama terminala može potpuno izbrisati modernistički i industrijski karakter koji danas ima taj dio Gradske luke.

9

Činjenica da arhitekti prepoznaju vrijednost karaktera zone očitava se u velikom broja projekata koji su pristigli na Natječaj za izradu idejnog rješenja obuhvata Gradskog projekta br. 2: Gradska luka – istočna obala u Splitu iz 2012. godine. Međutim, taj natječaj je poništen (više pročitajte ovdje) te , premda GUP predviđa rješenje Gradske luke “na razini programskog urbanističkog natječaja”, Lučka uprava već provodi izgradnju novih vezova i priprema dokumentaciju za novi terminal, a da nitko u gradu ne priča o ponavljanju natječaja koji bi trebao biti podloga urbanističkom i arhitektonskom rješavanju istočne obale, pa tako i zgrade Dalmacijavina i njene okoline.

Hoće li se pri donošenju odluke o rješenju ove lokacije bogate industrijske i urbanističke povijesti pitati za mišljenje lokalne arhitekte te građane grada i korisnike luke, ovisi o dobroj volji Lučke uprave koja je osnovana od strane Republike Hrvatske s ciljem jačanja međunarodne konkurentnosti splitske luke i njenoj spremnosti da prepozna kulturno – povijesne vrijednosti mjesta na kojem je smještena gradska luka.

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektoničkih medija