Nikola Bašić:
Spomen obilježje kornatskim vatrogascima


U četvrtak je u Splitu otvorena Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2010. godini, na kojoj su dodijeljene nagrade UHA-e za najuspješnija autorska ostvarenja hrvatskih arhitekata, realiziranih u 2010. godini, u Hrvatskoj i u svijetu.

O svim nagrađenima projektima pisali smo ovdje, a popis svih nominiranih realizacija koje su konkurirale za nagrade ‘Bernardo Bernardi’, ‘Drago Galić’ i ‘Viktor Kovačić’ pogledajte ovdje. Na stranicama pogledaj.to objaviti ćemo sve nominirane projekte, a danas vam predstavljamo jednog od dobitnika nagrade „Bernardo Bernardi“, priznanja koje se dodjeljuje za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i(ili) unutrašnjeg uređenja u protekloj godini.

Intervencija u (javnom) prostoru >  Spomen obilježje kornatskim vatrogascima, otok Kornat

Autor: Nikola Bašić

Više o projektu pogledajte u nastavku:

Situacija

Kornatski „kameni katastar“ impresivnih razmjera i na prvi pogled zagonetne svrhovitosti doima se u apstraktnoj likovnosti geometriziranog pejzaža kao arhaični land art.  Ipak, kornatska suhozidna mreža više je od svega monumentalna metafora ljudskog truda, trpljenja i žrtve, ali i neuništive nade.

Premisa

Transponiranje kornatskog karakterističnog suhozida, određene svrhe i značenja u oblik i značenje križa, semantička je superpozicija ljudske i božanske patnje, mučeništva i stradanja.

Polje križeva

Križevi megalitskih dimenzija povezuju raspršena mjesta stradanja u koherentni memorijalni prostor – kornatsku nekropolu. Svojom impozantnom veličinom oni komuniciraju u širokim panoramama arhipelaškog kopna i akvatorija.

Znak

Znak križa izveden je od dvostrukog suhozida prosječne visine 1.20 m i prosječne širine 0.6 m (2:1).

Vertikala križa dugačka je 25.0 m, a dužina horizontale 14.5 m.

Križevi su položeni okomito na slojnice, koje se u pravilu poklapaju s geološkim slojevima terena.

Nagib terena iznosi 20-30%, što znači da za prosječni nagib terena od 25%, prirast visine po vertikali križa iznosi 10.0 m.  Na taj način morfologija toposa položeni (2D) ukriženi zid izdiže u visinu (3D) čineći ga uočljivim u širokoj panoramskoj vizuri.

Ulazak u memorijalni prostor oblikovan je kao otvorena kapelica u formi rotonde promjera 14.50 m, čiji je titular sveti Florijan, zaštitnik  vatrogasaca.

Personalizacija znaka

Svi su križevi isti u svojim dimenzijama i obliku, ali morfološka svojstva svakog mikrolokaliteta na koncu proizvedu individualiziranu varijaciju osnovnog lika.

Daljnja personalizacija  znaka provodi se kroz upis imena žrtve na izabrani kamen u zidanom slogu, koji odgovara antropomorfnoj poziciji srca. Pored imena, dana rođenja i smrti, pripadnosti vatrogasnoj zajednici, u uzidano kamenje upisane su birane poruke, biblijski citati ili stihovi od strane obitelji, prijatelja, vatrogasnih društava i sl. Nasuprot umjetničkom determinizmu, svaki od personaliziranih znakova otvoren je za spontanu  sadržajnu, intimnu i simboličku individualizaciju.

Prosede

U izgradnji ovog monumenta projekt procesa uzdignut iznad autoriteta projekta. Taj postupak podrazumijeva dragovoljno sudioništva ljudi koji u njemu nisu puki „izvoditelji radova“, već se naporom, znojem i vještinom sami „ugrađuju“ u spomenik postajući njegova mentalna supstancija, njegova ključna sastavnica.

Kornatska nesreća proizvela je u hrvatskom društvu nezapamćenu socijalnu traumu izazvanu osjećajem nemoći, kolektivne krivice i straha pred mističnom snagom nepoznatog.

Zato je široko sudioništvo u procesu građenja ovog spomenika bilo i učenje i svjedočenje, ali istodobno i individualna i kolektivna pokora.

Ona je na kraju proizvela osjećanje katarzičnog iskupljenja.


Godina projektiranja: 2010.

Godina dovršetka gradnje: 2010.

AUTOR:

Nikola Bašić

SURADNIK:

Zvonimir Bušić

FOTOGRAFIJE:

Josip Klarica, Ivo Pervan, Davor Šarić