Na stranicama Društva arhitekata Zagreba naišli smo na informaciju kako su se na Listi prioriteta korištenja sredstava spomeničke rente u 2011. objavljenoj 20. prosinca 2011. u službenom glasniku Grada Zagreba našli stambeni kompleks u Laginjinoj ulici arhitekta Ivana Vitića te Iblerov Drveni neboder što znači da se Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet zadužuje za financiranje izvođenja zaštitnih radova i mjera. Od ukupno 25 lokacija koje su se našle na popisu, uglavnom su zahvaćena područja užeg centra grada: donjogradskih blokova i gornjogradskih palača. Sveukupno je dodijeljeno 24.673.872,43 milijuna kuna.
Prisjetimo se, polikromni stambeni kompleks arhitekta Ivana Vitića u Laginjinoj ulici građen je između 1958. i 1962. Riječ je o stambenom kompleksu koji oblikuje mikrourbani javni prostor (Vojnovićeva ulica), s juga omeđen Martićevom, a sa sjevera Vlaškom ulicom i Petrovom crkvom. Jedna od karakteristika kompleksa su pomični, klizni, drveni prozorski brisoleji i jedinstvena koloristička obrada pročelja.
Naime, poigravanjem tamnosmeđim tonovima kvadrata brisoleja i naoko nejednakih koloriranih površina žutog, zelenog, modrog i crvenog (čija veličina zavisi o trenutnom položaju prozorskih zasuna), Vitić stvara dinamično i razigrano pročelje koji svoje koncepte vuče iz konstruktivističke i de stjilovske poetike Mondriana. Nažalost, s vremenom je čitava zgrada poprilično zaputena, ne samo da su boje na fasadi zapuštene i brisoleji posve truli, ograde koje prate galerijske ulaze u stanove su zahrđale i mjestimično popucale, liftovi su također sumnjive sigurnosti, a jedan od triju ne radi. Samo obnova fasade zahtijev barem sedam milujuna kuna ulaganja, a trebala bi se pokriti spomeničkom rentom.
S druge strane, Drveni neboder na uglu Smičiklasove i Martićeve ulice, remek-djelo je arhitekta Drage Iblera sagrađeno 1958., u izuzetno je lošem stanju, a njegova sanacija košta barem 15 milijuna kuna, stanari već gotovo tri godine čekaju pomoć od grada za obnavljanje: svojim su novcem dosad obnovili sanaciju podruma, obnovu dizala, kanalizacije, kotlovnice i grijanja.
Jednostavnim zbrajanjem dolazimo do 22 milijuna troškova samo za ove dvije zgrade, a ukupno je dodijeljeno25 milijuna kuna, pitajući se na što su potrošeni budžeti prethodnih godišnjih rješenja o spomeničkim rentama.
fotografije: Ivan Dorotić