Putujuće kupalište

Predstavljamo studentski rad “RE: riječki paraziti” studenata Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, Roberta Barbira, Nike Bralić, Ivane Brzović i Ivana Buliana, koji je nastao u okviru Radionice arhitektonskih konstrukcija, u sklopu programa Slatko & Slano projekta Rijeka – europska prijestolnica kulture 2020.

 

 

Projekt je nagrađen Studentskom nagradom Piranesi 2017., a autori su i dobitnici Rektorove nagrade za akademsku godinu 2016./2017. – Nagrade za timski znanstveni i umjetnički rad.
U nastavku donosimo tekst autora projekta.

 

 

 

 

 

Studentski rad Putujućeg kupališta izrađen je u okviru Radionice arhitektonskih konstrukcija na lokaciji kanjona Rječine i riječke luke.
Dio je programa Slatko & Slano projekta Rijeka – europska prijestolnica kulture 2020. Timski rad baziran je na interdisciplinarnom istraživačkom pristupu.

 

Zadatak radionice RE: riječki paraziti sugerira privremene i prilagodljive prostorne strukture koje nadopunjuju, proširuju i mijenjaju zapuštene gradske prostore.

Afirmiraju se tri ključna aspekta suvremenog društva: privremenost, prilagodljivost i mobilnost.

Tema privremenosti je ugrađena u početnoj ideji projektiranja korištenjem montažne konstrukcije za objekt kupališta te neizbježnost razgradnje i propadanja upotrebljenih materijala.

Prilagodljivost prostornog koncepta omogućuje njegovu primjenu na drugim lokacijama i sadržajima.
Na tragu utopijskih vizija 1960-ih koje mobilnost smatraju nužnim preduvjetom razvoja grada budućnosti, ovaj rad mobilnost koristi kao strategiju aktiviranja obale i urbane integracije.

 

 

Vizura grada s mora prepoznaje se kao prostorna vrijednost, a nedostupni obalni potez napuštene industrije kao mjesto mogućih intervencija.
Afirmacijom napuštenih područja industrijske baštine, projekt transformira desetljećima nepristupačan i za javnost zatvoren prostor obale u mjesto društvene interakcije.

 

 

Uz prepoznavanje zatečenih prostornih potencijala, rad putem minimalne intervencije vrednuje povijesno naslijeđe i socijalni aspekt grada.

Niz javnih kupališta nastalih tijekom 19. i početkom 20. stoljeća na prostoru od Sušaka do Kantride bila su mjesta dokolice, ali i značajni dio društvenog života grada.

Registriranjem pojedinih dodirnih točaka urbanog tkiva i mora, određene su lokacije sidrenja kupališta kao moguća mjesta intervencije.

Prostorni koncept se razvijao usporedno s istraživanjem povijesnog i teorijskog okvira privremene arhitekture, potreba grada za novim javnim prostorima, te lokalnih tehnoloških mogućnosti izvedbe, dostupnih građevinskih materijala i prefabrikata.

 

Uspoređujući niz različitih modela razvijen je optimalni prototip koji zadovoljava kako konstruktivne specifičnosti, tako i prostorne, socijalne i ekonomske osobitosti riječkog konteksta.

Istraživanjem metoda gradnje plutajućih građevina te tehnoloških mogućnosti lokalnog brodogradilišta 3. Maj, programski projekt Putujućeg kupališta materijalizira se u tri konstruktivna elementa: bazena kao osnovnog sadržaja, plutajuće platforme za društvene aktivnosti, te infrastrukturnu nadgradnju služećih prostora.

 

 

 

 

Konstrukciju plutače čini kruti čelični kavez s umetnutim polietilenskim bačvama radi brze i jednostavne izvedbe. Bazenska školjka od čeličnog lima izvodi se po principu brodskog balastnog tanka, djelujući kao stabilizacijski uteg.

More na mjestima lokacija sidrenja Putujućeg kupališta većinom nije najbolje kvalitete za kupanje, pa je tako bazenska tehnika ujedno i pročiščivač vode koja se preljeva natrag u more.

Tipska čelična skela čini infrastrukturnu nadgradnju koja udomljuje služeće prostore garderoba, tuševa i spremišta opreme za plaže.

 

 

 

 

 

Povezivanjem na gradsku infrastrukturnu mrežu te instaliranjem kontejnerskih plug-in sadržaja na obalu javlja se parazitirajući efekt. Transport s jedne lokacije na drugu predviđen je remorkerom.

 

 

 

 

 

Ovaj tehnički razrađen prototip ispunjava osnovne preduvjete za potencijalnu realizaciju u sklopu projekta Rijeka europska prijestolnica kulture 2020.

 

 

 

 

 

Projekt: RE: riječki paraziti
Autori: Robert Barbir, Nika Bralić, Ivana Brzović, Ivan Bulian
Mentori: doc. Mateo Biluš, doc. Vedran Duplančić, v. pred. Zorana Protić
Fakultet: Arhitektonski fakultet Zagreb
Radionica: Radionica arhitektonskih konstrukcija i održivog građenja – RAP 3 / Master studij
Akademska godina: 2016./2017.