Oslikajmo dosadne betonske površine!

O rijetko kojoj gradskoj temi postoji toliko oprečnih i polariziranih mišljenja kao što su grafiti i ulična umjetnost. Dok s jedne strane dio građana svaku intervenciju na svakom zidu, pa bila ona čak i posve legalna, smatra groznom i najradije bi zatvorili svakog prolaznika koji se ulicom šeće s kanticom spreja u ruci, u isto vrijeme se gradom, najčešće u kasnim satima, šeću ljudi s već spomenutim sprejevima i markerima i ostavljaju trag na apsolutno svakoj površini u ovome gradu, od unutrašnjosti tramvaja i površine pročelja zaštićenih kulturnih dobara pa do starih zidova zrelih za rušenje i savskih mostova. Naravno, potpuno je jasno da se i u ovoj grani života (koju neki zovu vandalskom, a drugi umjetničko-izražajnom … ili se uopće ne trude zvati ju bilo kojim imenom) mora naći neki suživot između onih s jedne i onih sa druge strane, jer ekstremizmi svih vrsta, pa čak i kad nisu politički, nisu dobri.

zk3

Magazinska cesta

Potpuno je jasno da bezvezno šaranje i ostavljanje “tragova” po bilo čemu i bilo gdje i na bilo koji način nije u redu – i zbog čistog uništavanja materijala na kojem se ti “tragovi” ostavljaju, a i zbog estetike – ali bi bilo dobro pronaći mjesta na kojima bi ti ljudi sa sprejom i markerom mogli potrošiti taj svoj višak (kretivne ili one druge) energije i pokazati što mogu. Neki od dosadašnjih slučajeva legalnog ulaska ulične umjetnosti u javni prostor su se pokazali vrlo uspješnima – nema tako mnogo onih kojima se čuveni zid u Branimirovoj više sviđao prljav i siv nego oslikan, kada su ga 2010. godine svojim djelima prekrili ulični umjetnici.

Branimirova

Branimirova ulica

Sličnu renesansu doživio je i jedan manje upadljiv zid sličnih “karakteristika”, zid uz Magazinsku cestu na južnoj strani Zapadnog kolodvora. Nemojmo zaboraviti ni akcije u Novome Zagrebu koje je pokrenuo Muzej ulične umjetnosti, u Sigetu i Dugavama. I neki drugi javni prostori su legalno dobili svoj sadašnji ugođaj učešćem grafitera – recimo, zidovi “Močvare” ili pješački podvožnjak između Runjaninove i Koturaške ulice (sponzorstvo Zagrebačke banke) – dok su neki od tih prostora “polulegalni”, na primjer Rotor u Remetincu ili zid pored Poljačke ulice u Donjoj Kustošiji.

Rotor

rotor

U gradu ima još sličnih prostora kojima bi dobro došla neka akcija slična onoj iz Branimirove .. recimo, nadvožnjak Zagrebačke avenije preko Selske ili, još bolji primjer, raskršće Slavonske avenije i Radničke ceste. Tim prometnim raskršćem dominiraju stotine kvadratnih metara gotovo netaknutih betonskih površina (ne znam jesu li ga grafiteri do sada ostavili netaknutog zbog udaljenosti od centra grada ili zbog blizine uprave prometne policije) i teško mi je povjerovati da sve te konzole, stupovi, ograde i ostala niskograđevinska oprema ne bi izgledali ljepše prekriveni slojem uličnoumjetničkih uradaka.

Slavonska2

Slavonska avenija

O fenomenu ulične umjetnosti i “umjetnosti” bi se moglo razgovarati i na drugim nivoima – u nekim krajevima Evrope takvih uradaka ima vrlo malo (Skandinavija), u nekima je situacija slična našoj (npr. Njemačka), dok je u nekima ima još i više (Francuska, npr.). Zanimljiva mi je bila reakcija jednog od stranih posjetilaca Zagreba, Singapurca koji studira u Njemačkoj, s kojim sam razgovarao početkom ove godine i skrenuo mu pažnju i na Zid u Branimirovoj. Kaže on, nikad ne bih ni mislio da grafiti mogu uljepšati neku zgradu ili građevinu, u Singapuru su oni nezamislivi … no, u Zagrebu je vidio da oni ne moraju biti nužno samo žvrljotine na zidu, već i nešto više i smislenije. Uz ljude kao što su Lunar, Lonac, članovi PMP tima i niz drugih koji su se već pokazali i dokazali na zagrebačkim i ostalim zidovima, pumpama i ostalim objektima, nema sumnje da je moguće pronaći kreativnu snagu koja bi i najsivljem zidu dala novo obličje, sa više značenja i oku ugodnije.

Slavonska1

Slavonska3

Slavonska avenija

Vidjet ćemo u kojem će smjeru krenuti najavljene gradske mjere protiv uništavanja pročelja grafitima – nadam se da će nam donijeti umivenije lice grada s puno manje oštećivanja i nagrđivanja gradskih zgrada i objekata u prostoru, ali i više mogućnosti da se na odabranim i dozvoljenim lokacijama omogući kreativni rad onima koji to žele.