Otok za 21. stoljeće

U svojem je diplomskom radu Berislav Lukšić predložio alternativu konceptu građenja kuća na srednjojadranskoj obali, koji je nazvao €xm2: “Stivanska kuća za 21. stoljeće” predstavlja rezultat tipološke analize onih elemenata i sklopova koje čine bit suvremenog stanovanja. Paralelno s konceptualizacijom “Stivanske kuće”, počeo je vlastite ideje širiti lokalno, kroz neformalne razgovore i sitne intervencije, a nekoliko godina kasnije njegova je ideja doživjela i rane materijalizacije. Iako svjestan da neke zamisli trenutno nije moguće implementirati, njegov je idealizam zarazan, dovoljno zarazan da se s kolegama u rodnom Sutivanu upusti u pokušaj stvaranja boljeg mjesta za život. Kako, saznali smo kroz razgovor.

13

Koncept građenja kuća na obali, nazvan €xm2, jedna je opasnost, druga je gradnja novih „starih kuća“

– Nedavno sam s kolegom Vatroslavom Viskovićem otvorio biro Lukšić i Visković. Nisam se želio baviti nekim kompleksnijim projektima dok na ovoj osnovnoj razini, prostornoj situaciji obiteljskih kuća i kuća za odmor, nemamo riješene odnose. Analizu sam započeo opisom prakse građenja zadnjih tridesetak godina, odnosno zapisom današnjeg vremena. €xm2 je jedna opasnost, a slijedi je gradnja “starih kuća” – iza obje stoji ideja komercijalnosti, samo je bitno prodati. Izgradnja “starih kuća” izravno poništava našu baštinu; jedan mi se investitor nedavno pohvalio kako gradi “istarske kuće” na Braču.

Tko bira takav rukopis?

Investitor. Danas se svatko bavi građevinom. Mene je zanimalo što je kuća danas, u kojem kontekstu nastaje, kako se odnosi prema baštini, ali i prema budućnosti. Da, komercijalna svrha, turizam, prodaja, ali koji su njezini elementi, kako se ona odnosi prema prostoru, što suvremenom korisniku treba.

Kad gledam dalmatinske novogradnje, uvijek se iznova čudim koliko malo konceptom i oblikovanjem one reflektiraju klimatske uvjete.

Ako živimo u društvu gdje je kvadrat, recimo, 2500 EUR, onda investitor ne razmišlja kako je orijentirana parcela, gdje je pogled, svaki je kat isti, ali često ne zna da dobra kuća izlazi izvan granica takve prodaje. Rijetko ćete naići na obitelj koja gradi za sebe, imao sam i takvu priliku, i to je super. Iznimno sam sretan da sve širi krug ljudi oko mene počinje promatrati prostor s razumijevanjem, da shvaćaju na primjerima vlastitih kuća što je kamen, kako treba oblikovati krov. Imao sam priliku da to mogu i pokazati na kući SU K.01, koja nije izvedena sasvim u skladu sa zamislima, ali je zadržala dovoljno elemenata da je mogu koristiti kao primjer alternative koja također može opstati na tržištu. Ideja kuće je da se oblikovanjem postigne ekstenzija unutarnjeg prostora na cjelokupnu površinu parcele nezahvalnog formata, da se iskoristi vanjski prostor kao integralni dio stanovanja, optimizira osunčanje, kadriraju pogledi.

9

10

11

Kuća SU K.01
projekt: 2011
izvedba: 2012
površina:180 m2
namjena: kuća za odmor (turizam)
suradnici: vizualizacija – Toni Boban, fotografije – Tomislav Krišto, Berislav Lukšić

Bilo je potrebno gotovo godinu dana da uskladim investitorove želje s onim što sam ja smatrao da treba napraviti. Važno mi je bilo kako iskreno koristiti materijal – ova je kuća u staroj jezgri i projekt su konzervatori glatko odbili. Pošao sam pregovarati, s maketom i vizualizacijama, i tražio priliku da im objasnim zašto ja mislim da je moj prijedlog dobar, zašto ne kupe kanalice, zašto toliki prozor, zašto takav balkon… I uspjelo je. Kamen je nekad bio jedini gradbeni materijal i njegova je upotreba bila iskrena, a danas imamo druge materijale i konstruktivne elemente – otvorimo se. Samo želim iskreno raditi današnju kuću. Kamen sam ovdje koristio kao kućište koje obuhvaća jedan suvremeniji život, betonski. To je iz niza detalja očito kućište, otvoreno gdje treba, ne glumi kameni zid i služi komunikaciji s kontekstom, a kuća bi funkcionirala i da je drugačije izvedeno. Kamen je danas luksuz, a to nije više gradbeni materijal, nije više iskreno. Druga bitna stvar je da je ova kuća potpuno slobodna u interijeru. Uvijek razmišljam da jednom u taj neki prostor može doći novi život, neka nova soba ili drugačija soba. Također, pisao sam ranije jedan rad, Bijele špilje: u svijetu nakrcanom informacijama, napose vizualnim, čovjek u vlastitom prostoru teži nestajanju arhitekture, bjelini. Loos je skinuo ornamente jer su došle novine pa su postali nepotrebni. Došlo je vrijeme radija, televizije pa sad računala, kad SANAA radi potpuno praznu kuću koja se pritiskom na dugme ispunjava digitalnim sadržajem. Dekorirani namještaj je danas višak, detalji nas zamaraju, bolje da ničeg nema – osim ugodnog, kvalitetnog prostora. Svrha arhitekture je da olakša život. Primjerice, rado sve što mogu smještam u servisne zidove i ostavljam tlocrt slobodnim.

56

2

3

Kuća Kusanović
projekt: 2013
faza: ishođena dozvola
površina:340 m2
namjena: obiteljska kuća za peteročlanu obitelj
suradnici: Marija Vuković, vizualizacija – Ana Žabica

Kako čitate lokalni kontekst i primjenjujete ga u oblikovanju?

Sutivan je mjesto ladanjske arhitekture, jedino na Braču. S obzirom na to da smo najbliže Splitu, u Sutivanu su se gradile vikendice koje su imale ogromne dvorove. Sve ih karakterizira intimnost, a to je naravno poslije prožeto i u kalama i u manjim kućama, taj visoki zid i nebo iznad njega automatski stvaraju osjećaj da ste u nečijoj kući, iako ste vani. Cilj mi je minimalno izgraditi, a maksimalno iskoristiti parcelu – dakle, ako ne fizički, mentalno zauzimamo cijeli prostor. Zakon je tu katastrofa, jer nije kontekstualiziran. Za Sutivan nema smisla da je parcela ograđena zidićem od 1,20 m jer to onda čovjeka upućuje da maksimalno poveća gabarite kuće, diže se maksimalno gore i usmjerava se na unutra. To nije Dalmacija. Kada bi kuća mogla imati malo viši zid, da stvori intimu unutra, mogla bi biti puno prozračnija u prizemlju i bolje razvedena, a uz to i povezana s poviješću. Taj se uvjet, recimo, može uz suglasnost konzervatora lokalno promijeniti, ugraditi u prostorne planove, ali to je dugotrajan posao. Pravo bogatstvo takve kuće je potpuno otvaranje staklenih pregrada ljeti i povezivanje s vanjskim prostorom. Netko mi je komentirao da se radi o običnoj kući i tada sam znao da sam uspio. Ne gradim muzej, gradim stanovanje u određenom kontekstu. Sve u arhitekturi već postoji, samo treba znati primijeniti.

4

1

Aneks_dogradnja (interpolacija)
projekt: 2013
faza: rješenje o uvjetima građenja
površina:32 m2
namjena: ostvarivanje unuutrašnje komunikacije (topla veza) postojećeg objekta te dobivanje prostora za dnevno boravljenje na dvije etaže

Sutivan ljeti sa šesto raste na četiri tisuće stanovnika. Županijskim prostornim planom predviđeno je uz njega još jedno naselje, za dvije tisuće ljudi. Otok se mijenja, ljudi se uglavnom bave trgovinom zemljištem. Kako vidite budućnost mjesta i otoka?

Nas mladih je u Sutivanu četrdesetak. Željeli smo promijeniti način na koji se upravlja mjestom pa je nas trinaest tri mjeseca prije prošlih izbora krenulo sa stranicom “Volim Sutivan” i lagano počelo s kritikom. Nismo tada planirali nikakvu kandidaturu, ali smo neočekivano privukli veliku publiku i podršku. Postali smo nezavisna lista i osvojili vlast u mjestu. Svi smo u kasnim dvadesetim ili ranim tridesetim godinama. Došli smo u situaciju da je općina u dugu, računi blokirani, ali polako se izvlačimo iz toga. Hrvatska je zapravo satkana od malih samouprava i naš način bi se mogao primijeniti i drugdje. Sada radimo prostorni plan kojem prethodi i ekonomska studija, a pokrenuo sam i mlade kolege s kojima mogu raditi na intervencijama u javnom prostoru. Imamo jedan prekrasan mul koji želimo aktivirati tako da ljudi tamo borave jer je to jedino osunčano mjesto zimi. Mijenjamo rasvjetu na štedljiviju preko Europskih fondova, vjerojatno ćemo po sličnom modelu raditi i Ljetnikovac Kavanjin. Nastojimo osuvremeniti mjesto i moguće je mijenjati stvari sada. Pokušavamo i da lokalno stanovništvo zadrži i poljoprivrednu aktivnost uz turističku, smatramo da to treba biti povezano. Već sada neki gosti dolaze brati masline, na primjer. Na nama je da mijenjamo strategiju razvoja.

14

Mul u Sutivanu se nastoji aktivirati tako da ljudi tamo borave jer je to jedino osunčano mjesto zimi

15

Projekt revitalizacije mula u Sutivanu
suradnici: Pjero Peša, Dragoslav Dragičević

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektoničkih medija