Što to biciklisti drugih gradova imaju, a zagrebački nemaju?

Svi znamo kakva je situacija s upotrebom bicikala u zagrebačkom svakodnevnom životu: s jedne strane je manjkava infrastruktura, s druge pritisak vozača automobila koji bicikliste često smatraju smetnjom i opasnošću u prometu, a s treće je pritisak pješaka koji se opravdano žale da je izgradnja biciklističkih staza na pločnicima zapravo loš pokušaj kompenzacije za propuštanje nalaženja boljih rješenja, a, na žalost, česti su i konflikti sa neuviđavnim biciklistima koji pločnike koriste na neprikladan način, ne samo zbog toga što time krše zakon, već još više time što se pločnicima koriste na za pješake opasan i ometajući način.

Naravno, mnogi postavljaju pitanje: kako riješiti takvu zategnutu situaciju u kojoj dobro plivaju tek oni najsnalažljiviji, ali u kojoj zapravo nitko ne uživa?

Jedno od rješenja je, naravno, pogledati “preko plota”, kako takve i slične situacije rješavaju u zemljama i gradovima u kojoj je upotreba bicikala češća nego kod nas. Uz zemlje koje su neprikosnovene na tom polju, prije svega tu mislim na Nizozemsku, ali i Njemačku, Austriju, te skandinavske zemlje, i u drugim zemljama je moguće naći zanimljive i često čak vrlo jednostavne i jeftine primjere kako rješiti neke od gorućih problema biciklista u Zagrebu. Pogledajmo zajedno neke od primjera takvih stranih iskustava i usporedimo ih sa stanjem u našem gradu, možda se neki od njih mogu lako primijeniti u nas, dok bi nam drugi mogli služiti kao dugoročan uzor, primjer kako bismo takve stvari mogli rješavati u budućnosti!

1. Široke biciklističke staze – primjeri iz Poljske (Gdansk), Švedske (Jonkoping), Danske (Odense), Njemačke(Aachen, Stuttgart), Austrije (Graz)

01-1
Biciklistička staza na jednom od glavnih prilaza centru Gdanska iz pravca predgrađa Oliwe (pandan npr. zagrebačkoj Horvaćanskoj cesti).

01-2
Biciklistička staza na prilazu centru Jonkopinga (pandan npr. zagrebačkoj Martićevoj ulici).

01-3
Biciklistička staza na prilazu centra Odensea (Danska).

 

01-4
Široka traka za bicikliste i javni promet – Aachen, Njemačka.

 

01-7

Oznaka za ulicu u Stuttgartu posvećenu samo biciklistima…

 

… u praksi to izgleda ovako!

Zagreb: Detalj jedne od glavnih zagrebačkih biciklističkih staza (Zagrebačka avenija, Špansko, kod “Nove galerije”)

01-8
Širina jedne od najvažnijih biciklističkih staza grada je svega 80 cm – primjetite kako prostora za pješake na ovome mjestu zapravo uopće nema, što je protivno svim propisima!

Za razliku od toga, biciklistička staza uz Ulicu Hrvatskog sokola (građena 20-tak godina prije Zagrebačke avenije!!!) je jedna od rijetkih koja biciklistima nudi ugodnu širinu staze od 180 centimetara za jednosmjerni promet – za razliku od više nego dvostruke uže staze uz Zagrebačku aveniju!
U Zagrebu su biciklističke staze “pristojne” širine (barem 1,5 m za jednosmjernu stazu odnosno 2,5 metra za dvosmjernu) velika iznimka, no čak i najšire zagrebačke biciklističke staze nisu ni izbliza tako široke kao, recimo, gore prikazana u Gdansku. Gradske su vlasti, naime, u magistralne biciklističke staze pretvorile čitave ulične prometne trake tako da im širina iznosi 3 metra. Gdansk nije jedini s tako širokim stazama, one se mogu vidjeti i u mnogim drugim gradovima sjeverne i srednje Evrope!

Istovremeno, najšire zagrebačke biciklističke staze se mogu vidjeti tek u nekoliko ulica građenih u zlatno doba zagrebačkog graditeljstva, oko Univerzijade (u Ulici Hrvatskog sokola, Ulici Savezne Republike Njemačke, Jarunskoj cesti …), što je zapravo tužno, jer pokazuje da se tada vodilo više računa o biciklističkom prometu nego sada (pogledajte primjere biciklističkih staza u npr. rekonstruiranoj Strojarskoj cesti, Jukićevoj ulici, Vodovodnoj ulici …)

2. Zaobilaženje autobusnih stajališta – primjer iz Slovenije (Celje)

02-1
Biciklistička staza prolazi s vanjske strane autobusnog stajališta ne ometajući putnike koji čekaju autobus ili u njega ulaze ili izlaze.

Zagreb: Detalj staze sa Zagrebačke avenije koja prolazi točno između čekaonice i samog stajališta, na pola metra od vrata autobusa – nazadovoljstvo i pješaka i biciklista je zagarantirano!

02-2
Staza prolazi tik uz autobusnu stanicu …

02-3
… i sa nailaskom autobusa neminovan je “sudar” pješaka i biciklista!

Biciklisti koji se voze stazom uz Zagrebačku aveniju najbolje znaju o kakvom problemu pričam – staza vodi tik uz rub kolnika i na autobusnim stajalištima, dakle točno kroz grupe ljudi koji čekaju autobus ili čak upravo u tom trenutku ulaze ili izlaze iz autobusa. Rješenje je vrlo jednostavno – pogledajte na slici gore kako to rade u Celju!

3. Izuzeće biciklista od jednosmjernih ulica – primjeri iz Poljske (Wroclaw), Njemačke (Aachen, Karlsruhe, Frankfurt), Austrije (Graz, Beč), Francuske (Strasbourg).

03-1
Wroclaw: Biciklisti nastavljaju i tamo gdje vozači ne smiju.

03-2a
Jednosmjerna ulica je dvosmjerna za bicikle – Graz.

03-4
Čest znak na bečkim ulicama.

03-6

Oznaka na kolniku jednosmjerne ulice koja upozorava vozače na mogućnost nailaska bicikla, Strasbourg.

03-7

Znak na kolniku je popraćen ovakvim na stupu.

U mnogim ulicama mnogih evropskih gradova biciklistima je dozvoljena vožnja suprotnim smjerom u mnoštvu jednosmjernim ulicama, nekad posebno ucrtanom trakom, a vrlo često i bez nje (takvi prometni aranžmani su uvijek označeni prometnim znakovima!). Vožnja je osobito ugodna kada se tu radi o široj ulici, nekad dvosmjernoj, u kojoj je traka jednog od smjerova namijenjena za promet bicikala suprotnoga smjera. Pogledajte kako to rade u Poljskoj, a potpuno ista rješenja su vrlo česta i u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj ….

Zagreb: Kod nas ovakav oblik regulacije prometa ne postoji.

4. Traka za skretanje ulijevo – primjeri iz Poljske (Gdansk) i Njemačke (Aachen)

U cilju smanjenja gužvi i zaštite biciklista nekad se lijevi skretači (biciklisti) vode prije raskršća desno kako bi sa strane mogli neometano čekati svoj trenutak za nastavak vožnje, bilo po dolasku zelenog svjetla semafora, bilo po nailasku slobodnog intervala po cesti koju trebaju prijeći. Ovakvo je rješenje vrlo često i u Njemačkoj!

04-1
Obavijest o lijevom skretanju za bicikliste – Gdansk.

04-2
Traka za skretanje ulijevo – Aachen.

Zagreb: Kod nas ne postoje ovakvi oblici regulacije biciklističkog prometa.

5. Poboljšanje komunikacije na relaciji automobilisti-biciklisti – primjer iz Poljske (Gdansk)

Svi znamo kako su odnosi između biciklista i vozača automobila često zategnuti – pri tome ne želim isticati niti jednu stranu kao “krivca”, već samo napomenuti kako su u prometu česti nesporazumi i trenuci povišenih tenzija. Možda bi ovakve table potakle međusobno uvažavanje biciklista i automobilista? Smatram da je svaka mjera, pa i ovakva, na promoviranju suživota bicikala i automobila u prometu zlata vrijedna!

05-1
Biciklisti skidaju šešir vozačima automobila koji im ostavljaju dovoljan razmak za ugodnu vožnju – ovako nešto bismo rado vidjeli i kod nas!

Zagreb: Kod nas još nije viđena niti jedna inicijativa za poboljšanje odnosa biciklista i vozača motornih vozila.

U sljedećem nastavku čitajte o rampama za bicikliste, o parkiralištima za bicikliste, o putokazima….itd.

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektoničkih medija