Dodijeljene godišnje nagrade Hrvatske komore arhitekata

U petak, 5. travnja 2019. u Splitu, dodijeljene su nagrade – Medalje za arhitekturu, urbanizam i konceptualni pothvat u 2018. godini Hrvatske komore arhitekata, u sklopu konferencije Dani arhitekata 3.0 u Splitu.

Ocjenjivački sud u sastavu: akademik Nikola Bašić, dipl. ing. arh., Tomislav Ćurković, dipl. ing. arh., prof. Ante Kuzmanić, dipl. ing. arh., akademik Mladen Obad Šćitaroci, dipl. ing. arh., prof. dr. sc. Karin Šerman, dipl. ing. arh. donijeli su sljedeće odluke: 

1.Vedran Pedišić, Erick Velasco Farrera, David A. Croteau i Jenni Katajamäki, autori projekta Američke međunarodne škole u Zagrebu, dobitnici su  Medalje za arhitekturu, godišnje nagrade Hrvatske komore arhitekata;

2. Publikacija stručnoga skupa Urbana sanacija dobitnik je Medalje za urbanizam (Koncepcija, vodstvo i koordinacija projekta – Irena Matković, Držislav Dobrinić, Lidija Škec, Rafaela Kovačević-Pašalić; urednica zbornika – Ariana Korlaet);

3. Sanja Turk i Vana Rodin Kružić dobitnice su Medalje za konceptualni pothvat za izložbeni projekt “Kako čitati prostorni plan”.

Objašnjavajući odabir Američke međunarodne škole u Zagrebu kao dobitnika Medalje za arhitekturu, akademik Bašić je kazao:

“Autorski tim pristupio je ovom zahtjevnom zadatku sa svjesnim odricanjem kao određenjem stvaralačkog prosedea.

Radikalno se odmičući od svakog oblika egzaltiranosti, ova reducirana i prividno obestrašćena zgrada, obuzdane i komprimirane ambicioznosti, u svojoj nutrini krije strastveno traganje za temeljnim arhitektonskim vrijednostima. Sve što u početku izgleda oduzeto i zatajeno, vraća se na kraju s višestrukom živosti i oplođenom vrijednosti.

Projektiranje, koje u ovom primjeru podrazumijeva svjesno podvrgnuće disciplini,  stezi, redu i poslušnosti, omogućuje ostvarenje onog cilja po kojem uljudnost postaje manifestnim svojstvom ove decentne i krajnje rafinirane arhitektonske realizacije”.

Razlozi zbog kojih je žiri Medalju za urbanizam dodijelio publikaciji stručnoga skupa “Urbana sanacija” leže u aktualnosti, društvenoj važnosti teme, te pokazanoj inicijativi i odgovornosti za rješavanje problema.

Pojašnjavajući odabir pobjednika u ovoj kategoriji, akademik Bašić je naglasio:

“Publikacija ‘Urbana sanacija’ se ocjenjuje doprinosom unaprjeđenju stanja u prostoru, doprinosom metodologiji urbanističkog planiranja i doprinosom društvenoj i ekološkoj održivosti.

U šest pilot projekata, koje su izradili stručni timovi županijskih zavoda za prostorno uređenje, na stvarnim naseljima je ispitana primjena metodologije sanacije nezakonite gradnje s ponuđenim scenarijima mogućih prostornih i urbanističkih rješenja.

Pet stručnih ekspertnih radova dopunjuju pilot-projekte baveći se temama urbane sanacije, politikom revitalizacije brownfield područja, sustavom stanovanja i neplanirane izgradnje, sociološkom interpretacijom fenomena urbane sanacije, kvantitativnim i prostornim pokazateljima na razini Hrvatske te se ukazuje na prijeku potrebu naobrazbe i prevencije kako bi se nezakonita izgradnja uklonila iz društvenog ponašanja”.

Dodjelu Medalje za konceptualni pothvat izložbenom projektu “Kako čitati prostorni plan”, autorica Sanje Turk i Vane Rodin Kružić, akademik Bašić je obrazložio:

“Izložba održana deset dana u javnom prostoru ocjenjuje se doprinosom povećanju svjesnosti društva i lokalne zajednice o potrebi planiranog i pristojnog ponašanja u prostoru.

Ideja izložbe pokazuje visoku razinu socijalne, stručne i društvene odgovornosti za identitet hrvatskog prostora i hrvatske kulture.

‘Kako čitati prostorni plan’ dobro je osmišljen i krajnje opravdan konceptualni poduhvat jer je naobrazba svih građana u području izrade prostorno-planske dokumentacije i urbanističko-arhitektonske struke jamstvo boljeg razumijevanja i skrbi za prostor kao zajedničkog i općeg nacionalnog dobra, koji je potrošiv i neobnovljiv.

Izložbeni poduhvat ocjenjuje se jasnim konceptualnim refleksom struke na izazove vremena s ciljem reafirmacije urbanističke i prostorno-planerske struke.”

Dani arhitekata 3.0, trodnevna konferencija u Splitu s više od 550 sudionika, najavila je i donošenje Splitske deklaracije o javnom prostoru.