Igor Franić: MSU Zagreb

U četvrtak je u Splitu otvorena Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2010. godini, na kojoj su dodijeljene nagrade UHA-e za najuspješnija autorska ostvarenja hrvatskih arhitekata, realiziranih u 2010. godini, u Hrvatskoj i u svijetu.

O svim nagrađenima projektima pisali smo ovdje, a popis svih nominiranih realizacija koje su konkurirale za nagrade ‘Bernardo Bernardi’, ‘Drago Galić’ i ‘Viktor Kovačić’ pogledajte ovdje.

Na stranicama pogledaj.to objaviti ćemo sve nominirane projekte, a danas vam predstavljamo jednog od dvaju dobitnika nagrade „Viktor Kovačić“, priznanja za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u 2010. godini.  Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Igora Franića.

Više o projektu pogledajte u nastavku:

Opis projekta:

Građevina Muzeja suvremene umjetnosti smještena je u Novom Zagrebu na parceli uz križanje dvije važne gradske avenije. Naslijeđe moderne urbanističke kulture čitavog Novog Zagreba predstavlja kontekst koji bitno obilježuje veliko, pa i golemo mjerilo arhitekture i otvorenih prostora. U skladu s natječajnim rješenjem iz 1999.godine, locirana je u sjevero-istočnom dijelu parcele, ostvarujući prema prometnicama slobodnu pristupnu zonu. Ovakvim postavom objekta uspostavljena su dva osnovna odnosa, jedan prema prometnici na sjeveru uz koju je ostvaren servisni pristup i ulaz u garažu, te drugi važan odnos prema postojećem križanju Av. V. Holjevca i Av. Dubrovnik. Sa te strane projektiran je i glavni ulaz u Muzej, preko stepenasto organiziranog trga. Sam objekt svojom formom, te lokacijom nastoji obuhvatiti prostor oko sebe i učiniti ga svojim.

Osnovni sadržaj Muzeja, izložbeni prostor, podignut je na etažu iznad prizemlja i svojim promjenjivim presjekom kao što formira prostore iznad i ispod, tako unutar sebe ostvaruje kombinaciju jednoetažne izložbene zone veće površine koje se nadovezuju na manje višeetažne prostore. Na taj način ostvarena je mogućnost fleksibilnost unutar prostora različitog karaktera, uz otvorenu mogućnost budućih potreba za izlaganjem različitih formi i medija, što je za ovakav Muzej nužno.

“Konfiguracija izložbenog prostora neposredno proizlazi iz toga kaskadnog presjeka pa se muzej razvija nizanjem linearnih poteza koji su okomiti na bočni, meandrirani profil zgrade… Usprkos čistoj euklidskoj geometriji, manipulacija x-y-z osima u osnovi se ne temelji u nekom logičnom ili odmah čitljivom prostornom sustavu, nego je prije riječ o nizanju specifičnih situacija i variranju odnosa unutra-vani, gore-dolje, zid-transparentnost-translucentnost… Takva organizacija potiče posjetitelja na samostalnije i aktivnije istraživanje izložbi i otkrivanje svoga vlastitog puta kroz različite periode i medije…”

“Bočne strane meandra nisu namijenjene izložbama, pa je tako u zapadnom dijelu uz veliku staklenu stijenu osmišljen neformalni „prostor za odmor“… istočni potez zauzimaju uredi i druge pomoćne prostorije… Kroz jezgru kuće se uspinju dva vertikalna bloka s autonomnim režimom korištenja: blok s restoranom koji se od prizemlja, preko prvog kata proteže do krovne terase, te blok s knjižnicom. Ti se sadržaji koriste i izvan radnog vremena muzeja što doprinosi njegovoj sadržajnoj poroznosti… Raznolikosti programskih sadržaja pridružuje se i dvorana za predavanja, projekcije i izvedbe koja ima i neovisni, vanjski ulaz…” (autor: Maroje Mrduljaš, x-y-z)

Opis konstrukcije:

U skladu sa zahtjevom i željom ostvarenja što fleksibilnijeg tlocrta osnovnu nosivu konstrukciju građevine čini  prostorna skeletna struktura koja svojom racionalnošću i prostornim ostvarenjem pokušava zadovoljiti sve potrebe budućeg Muzeja. Osnovne konstruktivne elemente čine A.B. stupovi, te grede na rasponu 10 i 20 m između kojih su stropne A.B. ploče d=26 cm. Temeljenje je na temeljnoj ploči d=70 cm. Svi sekundarni elementi galerija i stubišta su čelični i predstavljaju zasebnu odvojenu cjelinu koja utječe na osnovni konstrukterski sistem.

Osnovni raster nosive konstrukcije je 10 m. Ovakav odabir omogućuje jednostavnu organizaciju izložbenih panoa, te se mogu jasno organizirati prostori širine 5 m. Na 1 i 3 katu preskočen je jedan red stupova pa se u osnovnu konstrukciju ubacuju prednapregnuti armirano betonski nosači na rasponu 20 m. Na taj način ostvareni su prostori ukupne neprekinute površine i do 400 m². Stupovi su različitih dimenzija od ø 50 i ø 60 u prostoru garaže do veličine 90/160 ili 110/240 na mjestu južne i sjeverne desetmetarske konzole. Ovisno o konstruktivnim zahtjevima ali i položaju unutar objekta stupovi mijenjaju presjek od kružnog do pravokutnog. Svi stupovi na istočnom pročelju projektirani su ø 90 cm. Ovisno o rasponu koji savladavaju i grede u objektu mijenjaju dimenziju. Na taj način postoji greda visine 110, 125 i 160 cm. Usklađivanjem s prodorom ostalih instalacija u pojedinim gredama predviđeni su prodori, što je usuglašeno sa osnovnim konstruktivnim zahtjevima.

*za preuzimanje svih tlocrta, presjeka i fasada u pdf formatu kliknite ovdje

Godina projektiranja: 1999. – 2002.

Godina dovršetka gradnje: 2009.

Povrišina lokacije: 16.400,00 m²

Ukupna tlocrtna površina: 17.000,00 m²

AUTORI:

Igor Franić

SURADNICI:

Bernarda Silov, Morana Vlahović, Tajana Derenčinović Jelčić, Andreja Dodig, Petar Reić, Simona Sović Štos, Zorana Zdjelar, Studio K d.o.o., Arhingtrade d.o.o., Aling j.t.d., Ib Inženjering Belobrajić d.o.o., Avc d.o.o.

FOTOGRAFIJE:

Sandro Lendler, Filip Beusan, Damir Fabijanić