Umjetnost koja je ušla u sve pore života

Rijetko je koji stilski pravac, ako art déco možemo tako nazvati, uspio postati sastavni dio svih područja umjetničkog stvaranja i kulture življenja. Arhitektura, industrijski dizajn, vizualne umjetnosti, glazba i ples u vremenu između dva svjetska rata, zahvaćeni su estetikom čistih linija, geometrizma i ornamenta. Muzej za umjetnost i obrt nastavlja tradiciju velikih tematskih izložbi, te kao logični nastavak velike izložbe „Secesija u Hrvatskoj“ održanoj 2004.godine, otvara „Art Deco u Hrvatskoj između dva rata“. Izložba se pripremala više od dvije godine, a sa više od 750 izložaka pokušat će uvesti u nastanak mnogih obilježja suvremenosti kao što su uloga medija, urbana kultura, turizam, uporaba novih materijala i tehnologija, dizajn, moda i naglašenije sudjelovanje žena u društvenom životu. Naime, pojam art déco izveden je iz naslova pariške  izložbe iz 1925. (Exposition Internationale des Arts Décoratifs et Industriels Modernes), označavajući novu dekorativnu umjetnost.

*Ivan Meštrović: Indijanac s lukom, studija, 1926.

Hrvatska je, u okviru Kraljevine SHS, također sudjelovala na pariškoj izložbi, a Ivan Meštrović i Ljubo Babić su upravo utjelovljivali duh art décoa te su bili nagrađeni Grand Prixom: Meštrović za mauzolej obitelji Račić koji je projektirao 1921. godine u Cavtatu, a Babić za scenografije. Kasniji tokovi art décoa utjelovljeni u arhitekturi Huga Ehrlicha, Stjepana Planića, Viktora Kovačića, Drage Iblera, odredili su razvoj hrvatske arhitekture onog vremena. Iako generiran iz secesije početka stoljeća, koja je nosila izuzetno elitističke, anti-akademske ideje, art déco je doista bio populistički. Pa možda i pomalo malograđanski. U svakom slučaju, možemo reći da duh art décoa nikada nije izišao iz „mode“; počevši od namještaja, bubi frizura, jazza i charlestona.

*Doza za čaj, Beč, oko 1920., izrada: Dedlicka Josef B. u. Sohne *Vaza LAGAMAR, Francuska, oko 1926.

Ipak, manje je poznato kako je nadolazeća prijetnja kraja 30-ih, nacizam, usporio i izvrnuo postavke art décoa, pretvorivši ga u vlastiti amalgam stvorena za manipulaciju i indokrinaciju. Speer je tvrdio kako art déco najbolje izražava fašistički stil oštrih linija, nagomilavanja materijala te okamenjene erotičnosti. Naravno, tu je bilo riječi o lošoj umjetnosti.

*Džepni sat Marvin, La Chaux de Fonds, Švicarska, oko 1930.

*Kenneth D. Shoesmith: Plakat ROYAL MAIL LINE, Engleska, 1930. – 1939.

Izložba se otvara u Muzeju za umjetnost i obrt danas, 26. siječnja, a  moći će se razgledati sve do 30.travnja.

Fotografije preuzete sa MUO