• arhitektura
  • dizajn
  • art
  • prostor
  • druge stvari
  • proizvodi
  • impressum
  • copyright
  • pravne odredbe
  • kontakt
  • twitter
  • facebook
HRENG

Nakon pedeset godina

  • Naslovna
  • druge stvari
  • Nakon pedeset godina

Sutra, 23.10.2012. u 19 sati, u Galeriji Modulor, Centar za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1, otvara se izložba “Nakon pedeset godina” Tomislava Premerla i Hrvoja Devidea.
Dvoje autora nastojat će nam kroz ovu izložbu prikazati duh vremena šezdesetih godina prošlog stoljeća (doba Exat-a 51, Novih tendencija, Gorgone i dr.), koje su kao autori živjeli, iskusili, mislili i djelovali.
Osobni doprinos autora Tomislava Premerla i Hrvoja Devidea tim godinama biti će interesantan i za potpuniji uvid u povijest naše likovnosti. Izložba je to za likovne sladokusce i stručnjake, ali i za ostale, koji žele pogledati ove zanimljive crteže, skice, zabilješke misli toga vremena.

Iz teksta Branke Hlevnjak:

Izložba studentskih i ranih radova dvaju kolega i dugogodišnjih prijatelja Tomislava Premerla i Hrvoja Devidéa djelić je moguće retrospektive dvojice likovnih djelatnika- arhitekta i dizajnera. Ona ima neminovno povijesni predznak jer su to radovi nastali 60-ih godina dvadesetog stoljeća, u ono poslijeratno doba drugog avangardnog uzleta europskih relacija, doba “Novih tendencija” od kojih su se obojica, već tada argumentirano distancirali upozoravajući na opasnost svake isključivosti. Zanimljivo da su elaborat u četiri točke o “Novim tendencijama” objavljenim u listopadu-studenom u Poletu 1965. pisali i potpisali obojica: Hrvoj Devidé i Tomislav Premerl.

Radovi su nastali dakle u doba koje danas prepoznajemo kao značajno za rast i razvoj hrvatske likovne umjetnosti. Hrvoj Devidé u svom tekstu nabraja Exat, Gorgonu, Nove tendencije, Krugove, Polet, Muzički bijenale, Galeriju suvremene umjetnosti, Galeriju Studentskog centra: Mogli bismo tu listu proširiti na Studentsko eksperimentalno kazalište, na Zagrebačku školu crtanog filma ( s Oskarovcem Vukotićem 1962.!) a dalo bi se još opisati svu širinu i plodnost toga razdoblja važnog za potpuno razumijevanje ovih radova, to jest za njihovu punu valorizaciju. Duboko uronjeni u svoje doba, ovi su profinjeni crteži ravnopravni nositelji sofisticiranog i istinskog senzibiliteta onog miljea i vremena. Do te mjere autentični da lako probijaju granicu svakog ograničenja te jednako kao i kontekst u kojem su nastali zadivljuju sugestivnom snagom mogućeg trajanja.
Nije slučajno, dakle, što su autori poželjeli ispremiješati svoje radove u postavi i u katalogu, pokazujući time da su i jedan i drugi, premda rukopisno različiti, nositelji istih i sličnih misli i poticaja. I ako se nadovežemo na Premerlov tekst o crtežu kao nedjeljivom procesu mišljenja, kao onom koji analizira misao, sintetizira je, razgrađuje i gradi, onda je jasno da je bliskost ovih radova proizašla iz bliskosti pogleda i senzibiliteta. I jedan i drugi autor tananošću te strune zvane grafitna crta, (ponegdje flomasterni trag ili trag neke druge pisaljke) grade svoje kompozicije; neke u studentskom zadatku; neke u slobodnoj stvaralačkoj igri. Može ih se svrstati u trag velikih umjetnika i crtača, pedagoga Kamile Tomple i tadašnjeg asistenta mu, danas akademika Josipa Vanište. U njihovom tragu oba tada mlada autora, Premerl i Devidé, slikaju apstraktne forme kao i one apstrahirane; na primjer iz krajolika Vele Luke. Ova izložba kojom se objedinjuju dva autora i dva rukopisa (Premerl skloniji apstrahiranju opserviranog, Devidé skloniji konstrukciji odabranim elementima) ipak ima za cilj pokazati njihovu bliskost: postojanje jedne vrlo određene likovne misli, proizlašle iz zapadnog konteksta (Klee, Miro, Calder itd.) i zaživljenog u zagrebačkoj sredini intenzivno, živo i plodonosno, ali ne kao sporedni događaj, već kao samo mijesivo vremena, tu, odmah i u tijeku sličnih doživljaja i promišljanja.
Važno je naglasiti da je riječ o projektantima, o kreatorima arhitekture, “kraljice” svih likovnih vrsta, o onima koji odgovorno i svrsishodno ovijaju prostore i grade unutrašnje. Najviša razina likovnosti koju pokazuju njihovi radovi, koji su ujedno i prolazili na aktualnim likovnim izložbama (osobito Hrvoj Devidé, dok se Premerl više specijalizirao za teoretsko-kritičarski put) govori u prilog osobnih talenata, ali moguće i visokokvalitetnog školovanja, jer su mnogi arhitekti onoga doba uključeni u likovna zbivanja u kojima se nije razdvajalo primijenjeno od umjetničkog. To jest, vladao je oblik kao vrijednost po sebi i za sebe. Tako se i sama arhitektura, bilo u tlocrtu ili presjeku gdjekad “prevalila” u crteže naših autora, u likovnost po sebi, u oblike, kojima ne možemo osporiti ljepotu.
Izložba pokazuje ljepotu jednostavnosti, ljepotu spontanosti, ljepotu slobodne kompozicije, ljepotu te ukupnosti, u kojoj je sklad crte, sjenčanja, ili neki drugi trag vješte ruke imao još puni značaj.

O autorima:

TOMISLAV PREMERL (Zagreb 1939.), arhitekt, teoretičar i povjesničar arhitekture, diplomirao 1969. i doktorirao 1985. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radio kao arhitekt – konzervator, te kao urednik u Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža” u Zagrebu. Od 1995. do danas predaje sakralnu umjetnost na Teološkom studiju Družbe Isusove i na Filozofskom fakultetu D.I., predaje teoriju arhitekture na doktorskom studiju Akademije likovnih umjetnosti i mentor je na doktorskim studijama Filozofskog fakulteta na Odsjeku za povijest umjetnosti, i na Arhitektonskom fakultetu. Od 1962. objavljuje članke, kritike, eseje, studije i znanstvene radove, a posebno se bavi modernom arhitekturom i teorijom sakralne umjetnosti. Bio je urednik časopisa “Arhitektura” i glavni urednik časopisa “Čovjek i prostor”. Izlagao na arhitektonskim izložbama i sam priredio više kritičkih izložbi arhitekture, te priredio dvije likovne izložbe vlastitih radova (Vela Luka 2008. i Modulor 2009.). Uredio više stručnih knjiga, sudjeluje na znanstvenim skupovima, drži predavanja. Objavio nekoliko knjiga, od kojih je “Hrvatska moderna arhitektura između dva rata – nova tradicija” temeljno djelo za razumijevanje hrvatske moderne. Kao autor graditelj izveo više arhitektonskih i konzervatorskih zahvata na povijesnim sakralnim objektima, te kao autor projektirao i izveo nekoliko novih crkvenih objekata. Dobitnik je nagrade J. J. Strossmayer za izdavački pothvat 1994. (HAZU i Zag. velesajam) i Nagrade “Neven Šegvić” za ukupan znanstveno istraživački i teorijski rad 2010. (UHA).

HRVOJ DEVIDÉ (Zagreb, 1941.), oblikovatelj i grafičar. Studirao na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se grafičkim oblikovanjem urbane opreme i vizualnih komunikacija (Stambena naselja Dugave, 1976. i Sloboština, 1979; središte Trga Francuske Republike, 1979. i tipske autobusne čekaonice, 1977. u Zagrebu; obala Save u Slavonskom Brodu, 1980.), te slikarstvom. S Marijom Ujević sudjeluje na natječajima za spomenik na Petrovoj gori (1971.) i za spomenik V. Nazoru (1972.). Likovne radove izlagao u Zagrebu 1971. Piše likovne prikaze u časopisu Polet i dr.

Podijeli
pogledaj.to
22 listopada, 2012

Vezani sadržaji

20 studenoga, 2020

Budućnost ureda


Saznajte više
4 ožujka, 2019

Neprofitni mediji su važni – piši ministrici!


Saznajte više
18 svibnja, 2018

Urbanizam u Splitu 3, Novom Zagrebu i Novom Beogradu


Saznajte više
pogledaj.to
22 listopada, 2012

Oznake

arhitektura (1466) art (273) bizarno (210) DAZ (88) dizajn (565) dogadjanja (553) događanja (126) ekologija (83) festival (116) film (168) fotografija (556) grad (160) grafički dizajn (117) HDD (83) Hrvatska arhitektura (110) instalacija (253) izložba (649) javni prostor (303) koncept (139) London (115) moda (108) msu (94) nagrade (187) natječaj (440) New York City (103) oblikovanje (365) performans (82) politika (103) predavanje (122) produkt dizajn (200) prostor (222) radionica (99) Rijeka (160) skulptura (86) Split (304) stanovanje (99) street art (81) tehnologija (88) turizam (89) UHA (87) umjetnost (535) urbanizam (217) video (139) Zagreb (936) zanimljivosti (188)

Najčitanije

  • Ubaci sliku, pa traži
  • Guglajte svoje tijelo
  • Užitak pogleda na gole muškarce
  • Titova vila “Izvor”, opljačkana i ...
  • Donosimo prijedloge za pet alternativnih ...

Preporučujemo

  • Ubaci sliku, pa traži
  • Guglajte svoje tijelo
  • Užitak pogleda na gole muškarce
  • Titova vila “Izvor”, opljačkana i ...
  • Donosimo prijedloge za pet alternativnih ...
© 2020 Pogledaj.to
  • impressum
  • copyright
  • pravne odredbe
  • kontakt
  • twitter
  • facebook