Otvorenje izložbe „Seksualnost“ u srijedu, 23. listopada, u 11.35 sati u atriju Filozofskog fakulteta u Rijeci, uslijedit će nakon svečanog otvorenja Prvog riječkog interdisciplinarnog kongresa studenata društvenih i humanističkih znanosti „Seksualnost – edukacija, komunikacija, pravo i politika, etika i religija, umjetnost“. Autori izložbe su Maja Mustač i Tomislav Čop, studenti povijesti umjetnosti na riječkom Filozofskom fakultetu.
O izložbi riječima autora: „Izložba, kao dio Prvog riječkog interdisciplinarnog kongresa studenata, postavlja jednake ciljeve: didaktičnost i otvaranje pitanja, a na ambicioznijoj razini stvaranje argumentiranog dijaloga s publikom.“ Navođenjem činjenica te citiranjem različitih stavova i sudova pokušava se što slikovitije, ali istovremeno dokumentarističko-realistički oslikati zakučastu kartu ljudske seksualnosti i pojava vezanih uz nju. S druge strane, vizualnim jezikom i metodama sučeljavanja i komparacije nastoji se privući publiku te provocirajući je, potaknuti na propitivanje vlastitih znanja i stavova o razmatranoj temi. Primjerice, prenoseći aktualne društvene slučajeve koji su vezani uz seksualnost, podsjeća se na napetost i dubinsku polarizaciju društva koju je izazvalo skupljanje potpisa inicijative U ime obitelji te se hrvatska krvna slika po tom pitanju uspoređuje sa stanjem u susjednim zemljama. Kronološkim osvrtom na položaj i razvoj prava homoseksualnih osoba ukazuje se kako povijesni linearni razvoj nije uvijek nužan, nego kako prije svega ovisi o kontekstualnim društvenim konglomeratima u kojima su se tijekom različitih perioda implementirala ili ograničavala ljudska prava i slobode.
Izložbom se obrađuju i još uvijek aktualni problemi položaja žene u društvu, objektivizacije žene i ženskog lika u pop kulturi i modnoj industriji. Uz razmatranje pitanja prava, izložba nas suočava i sa statističkim podacima o zlostavljanju žena, muškaraca i djece – činjenice koje ne mogu i ne smiju biti zaboravljene u općem prikazu fenomena ljudske seksualnosti. Izložba polemizira i shvaćanje rodnih normi i uloga s obzirom na tradicionalne sustave vrijednosti i /ili njihova stereotipna shvaćanja. Propitivanje primjerenog i prihvatljivog (seksualnog kao i neseksualnog) ponašanja, otklona od navedenih kategorija i njihove socijalne percepcije te rodnih nejednakosti koje iz njih proistječu predstavljeno je idealiziranim objektima muškarca i žena te njihovim društvenim antipodima.
Ispituje se kompleksnost fenomena ljubavi. U ljudskoj kulturi daleko je više mjesta posvećeno ljubavi na području vizualnih umjetnosti ili književnosti negoli u znanosti, a objektivna složenost te emocije u velikom je neskladu s našim vjerovanjima i iluzijama. Izražavanje emocija i vlastite seksualnosti možemo propitivati i u smislu komunikacije s drugim ljudima – možemo li razmatrati seksualnost kao neku vrstu jezika? Zašto je toliko teško pričati o emocijama i seksu te koliko je neverbalna komunikacija značajna za ljude – pitanja su koja postavlja izložba.
Problem recepcije analizira se i na slučaju pogrešnog čitanja seksualnosti na primjeru Cuculićevog plakata za Gavellinu predstavu „Fine mrtve djevojke“, kao i kod prikaza nagog ljudskog tijela na ovogodišnjem Kastafskom kulturnom letu, kada je prekinuta izložba Ženski autoportreti – upisivanje tijela, postavljena u Galeriji sv. Trojice, kada je golo ljudsko tijelo izjednačeno s „opscenom golotinjom“. „Izložba se želi suzdržati od svih komentara i ističe važnost potrebe osobnog kritičkog propitivanja i otvorene rasprave svih dionika izložbe“, ističu Mustač i Čop. Izložba ostaje otvorena do 22. studenog 2013.