Muzej za umjetnost i obrt (MUO), Hrvatsko dizajnersko društvo (HDD), Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH), Bacači Sjenki i Grad Zagreb pokrenuli su dvogodišnji projekt Centar oblikovanja svakodnevice (COS).
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Ishod dvogodišnjeg rada trebao bi biti uspostavljanje novog modela sudioničkog upravljanja u kulturi zasnovanog na modelu participativne demokracije koji za svoju polazišnu točku ima građane.
COS GRAĐANI: fokus grupa o potrebama i interesu za kulturne aktivnosti, voditeljica: Anka Mišetić, foto: Petra Slobodnjak
Njima se ovim pristupom kroz institucije i organizacije civilnog društva omogućuje aktivno doprinošenje stvarnim potrebama lokalne zajednice Grada Zagreba.
COS Anketa – građani, interes za sudioničko upravljanje u kulturi
Jednu od programskih cjelina čini i Mreža dizajnerskog sjećanja, program kojim će se omogućiti sustavnije dokumentiranje hrvatskog dizajnerskog nasljeđa.
Mreža je zamišljena kao dinamični online arhiv posvećen dizajnerskoj baštini, baziran na prijašnjim i tekućim istraživanjima povijesti i suvremenosti hrvatskog dizajna, primijenjene umjetnosti i svakodnevnog života.
COS: Radionica arhiviranje na webu, voditeljica: Miljenka Buljević, foto: Petra Slobodnjak
Dijelom je to i narativ hrvatskog identiteta, ali i mnogo šire od toga – riječ je o isprepletenosti dizajna i lokalne kulture, ekonomije i društveno-političkih okolnosti, lekcija o odnosu prema vlastitoj prošlosti i sadašnjosti te poštivanju dosadašnjih dostignuća, uspjeha i neuspjeha dizajnera i dizajnerica.
Mreža će imati i svoju fizičku ekstenziju u vidu izložbi Dizajn u gradu.
Riječ je o seriji izložbi, od kojih će se prva predstaviti javnosti već u drugoj polovici 2019. godine.
Dizajn Distrikt Zagreb 2016, Privremeni muzej dizajna, foto: M. Gašparović
Svaka od izložbi obrađivat će drugu temu, a odvijat će se na više lokacija, kako u standardnim izložbenim prostorima, tako i u onim napuštenim, stimulirajući građane na šetnju i otkrivanje nekih od najzanimljivijih priča o našem dizajnerskom, umjetničkom, kulturnom i društvenom nasljeđu.
“Zajedno oblikujemo svakodnevicu” ciklus je radionica u sklopu COS-a namijenjen različitim skupinama građana: za osnovnoškolce i srednjoškolce pripremit će se radionica na temu Design Thinking-a, poslijepodnevne AfterWork radionice namijenjene su odraslim osobama,
Primjer ULUPUH međugeneracijske radionice, Danijela Piculjan, foto: Luka Leov
Međugeneracijske radionice povezat će razne dobne skupine, dok će se radionice za Treću životnu dob organizirati za starije osobe.
Primjer ULUPUH radionice za treću životnu dob, Stepan i Rusak, foto: Luka Leov
Zainteresirani se građani u projektne aktivnosti COS-a, od istraživanja do radionica, mogu prijaviti na internet stranici projekta (ovdje).
Ukupna financijska vrijednost projekta je 2. 351,087,66 kuna, a iznos EU potpore za projekt je 1.998.424,51 kuna (85% bespovratnih sredstava).
Partnerska udruga Bacači Sjenki upravo provodi radionicu “Naslijeđe i baština za oblikovanje budućnosti” (Vitić pleše) – jednu od tri radionice za građane, karakteristične za njihov dosadašnji opus izravnog uključivanja zajednice u promišljanje svoje okoline kroz sferu umjetnosti i izvedbenih akcija.
COS GRAĐANI: Radionica Bacači sjenki: Naslijeđe i baština za oblikovanje budućnosti, foto: Petra Slobodnjak
Planiranim anketama i razgovorima sa stanarima Vitićevog nebodera, kasnije okolišom zgrade Nade Dimić (Moster/Penkala) te sudioničkim izvedbenim praksama namjerava se kroz rad s građanima, ali i stručnjacima i zainteresiranim studentima, opismenjavati javnost za važnost funkcionalne pravde u oblikovanju, ali i potvrđivati da je upoznavanje prakse (oblikovne, stvaralačke, hipertekstualne, itd) izuzetno važno u svakodnevici građana za njihovo razumijevanje što znači unaprjeđenje života u urbanim aglomeracijama.
COS Anketa – građani, interes za sudioničko upravljanje u kulturi
Boris Bakal iz Bacača Sjenki naglasio jer kako svrha COS-a nije pokretanje i uspostavljanje nove institucije ili mreže već uspješno osmišljavanje i planiranje njezinog budućeg djelovanja kroz istraživanja dobre i loše prakse, jasnog definiranja ciljeva te građenja povjerenja među partnerima.
“Jedan od ciljeva ovog projekta je pokazati i potvrditi važnost kreativne (dizajnerske, kulturne, umjetničke) vitalnosti jedne sredine za cjelokupan život i pojedinačnu kvalitetu života svih građana u toj sredini”, dodao je Bakal.
Trening o modelima sudioničkog upravljanja u kulturi, voditeljica Ana Žuvela, foto: Petra Slobodnjak
Na pitanje zašto je važno međuinstitucionalno umrežavanje, odgovara Koraljka Vlajo, viša kustosica i voditeljica zbirki dizajna u Muzeju za umjetnost i obrt: “Ako muzeji žele ostati društveno važne institucije, ako MUO želi ostati relevantan u području dizajna, neophodno je učvrstiti veze sa stručnom publikom i širom javnošću (tj. strukovnim i civilnim udrugama).
Primjer MUO, radionica za djecu
Muzeji moraju izaći iz tradicionalne sfere institucionalnog djelovanja, a intenzivna suradnja sa strukovnim udrugama i civilnim društvom omogućuje takav iskorak u osmišljavanju novih, koordiniranih aktivnosti i projekata.
Ovaj projekt daje nam mogućnost istraživanja novih načina udruživanja u stvaranju platforme za provođenje zajedničkih projekata i kreiranje novih sadržaja“.
COS Anketa – građani, interes za sudioničko upravljanje u kulturi
Marko Golub, voditelj Galerije HDD-a i radne skupine koja kurira Mrežu dizajnerskog sjećanja obrazložio je kako je ideja online arhiva dizajnerskog nasljeđa proizašla iz potrebe umrežavanja resursa i njihove dinamične aktivacije: “Primarna nam je želja objediniti znanja i informacije o hrvatskom dizajnu, kao i da što više takvih informacija, saznanja, priča, tekstova, razgovora, fotografija, video i audiomaterijala ne bude fragmentirano već objedinjeno na jednoj online lokaciji i dostupno za korištenje svima u svrhu istraživanja, proučavanja i spoznavanja dizajna naše prošlosti i suvremenosti.
Primjer HDD, dizajnerska početnica
Prilikom definiranja sadržaja Mreže, a i nakon lansiranja, građani će biti pozvani da doprinesu novim informacijama, tekstovima, fotografijama, svjedočanstvima i komentarima, u širokom rasponu od stručnih saznanja do sasvim osobnih sjećanja povezanih s određenim predmetima industrijskog, grafičkog, modnog i drugih oblika dizajna, autorima, mjestima, događajima itd.”
Strukovna udruga ULUPUH utjelovljuje gotovo 70-godišnje iskustvo predstavljanja različitih umjetničkih djelovanja na području primijenjenih umjetnosti i dizajna, a time čini i važan dio povijesti te scene.
“Mnogobrojno članstvo Ulupuha bavi se vrlo različitim oblicima umjetnosti, primijenjenih umjetnosti i dizajna te tako može artikulirati brojne prednosti i nedostatke s istih područja.
Međutim, upravo umrežavanjem svih resursa partnera (ljudskih, prostornih i intelektualnih) kroz COS, Ulupuh može unaprijediti vlastitu strukturu, ponuditi i prikupiti građu za dobrobit svih partnera i proširiti svoju djelatnost.
Ovaj je projekt prilika da te pristupe usporedimo i međusobno nadopunimo saznanjima drugih partnera u projektu”, ispred Ulupuha značaj projekta COS objasnila je Patricia Počanić.
Trening o modelima sudioničkog upravljanja u kulturi, voditeljica Ana Žuvela, foto: Petra Slobodnjak
Maša Milovac, predsjednica HDD-a smatra kako je projekt COS važan korak i za zajednicu profesionalnih dizajnera u kontekstu boljeg oblikovanja svakodnevice svih građana, cjelokupne materijalne i nematerijalne okoline koja nas okružuje, koju dizajneri svojim djelovanjem oblikuju, stvaraju i na koju utječu: “Projekt će među partnerskim organizacijama doprinijeti osjećaju odgovornosti za dizajn i uspostaviti vrijednosni sustav očuvanja te upravljanja zajedničkim resursima važnima za povijest i budućnost dizajna.
Sam model sudioničkog upravljanja pretpostavlja horizontalnu, a ne vertikalnu upravljačku, stvaralačku i programsko-organizacijsku praksu koja prevladava u hrvatskim institucijama.
COS Anketa – građani, interes za sudioničko upravljanje u kulturi
A tijekom projekta će se dodatno educirati zaposlenici i članovi svih uključenih partnera na temu sudioničkog upravljanja u kulturi kako bi se provela nužna transformacija rada.”
Strani primjer: Matadero, Madrid
Strani primjer: Matadero Madrid