Intervju: Mikkel Frost, Cebra
Mikkel Frost jedan je od trojca arhitekta osniva?adanskog studija Cebra utemeljenog 2001. godine. Samo pet godina kasnijezadobili su me?unarodnu popularnost osvojivši Zlatnoga lava na Venecijanskomubijenalu za projekt Co evolution. Iste, 2006. godine njihova škola uBakkegaardu nominirana je za Nagradu Mies van der Rohe. U me?uvremenu, ponovnosu privla?ili pozornost u Veneciji s projektom ECOTOPEDIA Walk the Talk 2008.godine. Premda, kako navode, projektiraju?i ne favoriziraju odre?ene namjene imjerila, ipak najviše rade na stambenoj arhitekturi, a zatim na sportskim iobrazovnim sadržajima (pogotovo za u?enike s posebnim potrebama).
Razgovarala:Tena Petrovi?
*Sinus house
Mnogima izvan Danske (posebiceHrvatima) arhitektonska se situacija u vašoj zemlji ?ini vrlo lijepom. Me?utim,postoje li slu?ajevi nepoštovanja spram arhitekture, arhitektonskog naslije?a,urbanizma? Je li mogu?e promijeniti iliprilagoditi urbanisti?ke planove kako biodgovarali ideji za projekt ili gradnju nekog investitora?
U pravu ste da je danas bitiarhitekt u Danskoj zabavnije no ikada grade se mnoge dobre stvari, a postojii sve ve?i interes za dizajn i arhitekturu. Iz nekog razloga trenutno mnogomladih veoma talentiranih arhitekata otvara urede tako da se Danska gotovopo?inje pozicionirati kao nacija dizajna, poput Nizozemske i Švicarske.Me?utim, ovo ne zna?i da developeri smijušto žele gra?evinski propisi vrlo su strogi, a mi smo, po mojem mišljenju,vrlo ograni?eni propisima planiranja i tako dalje. No, znate, izvrsni arhitektimogu projektirati ?uda ?ak i ako su im ruke i noge vezane iza le?a!
U Danskoj postoji velika osjetljivostna održivu arhitekturu prema službenim brojkama na potrošnju energije samo uzgradama odlazi oko 40 posto ukupne potrošnje energije. Slijedom toga, održiveku?e i objekti dovoljno održivi da steknu eko etiketu „Swan house" rije? je oku?i koja ima ograni?en u?inak na okoliš, visoku kvalitetu i zdravu unutrašnjuklimu. Zanima me je li pitanje održivosti pravilo kojeg se ve?ina investitoradrži ili ih treba nagovarati?
Zakoni u Danskoj vrlo su strogitako da ne možemo naprosto graditi što nam padne na pamet. Moramo ispunitiodre?ene standarde niske potrošnje energije. Svejedno postoji velika sklonostprema održivoj gradnji i niskoj potrošnji energije i zato što je to ispravnoi zato što korisnici i naru?itelji mnogo uštede uz naprosto bolju izolacijuitd. Mislim da se ovim pitanjem bavimo dulje vrijeme, na primjer gradnjomvelikih vjetroelektrana, što je zapo?eto po?etkom sedamdesetih. Živimo uhladnom i mra?nom dijelu svijeta, tako da potrošnja energije prirodno postajevažna.
Kako to da ne sudjelujete name?unarodnim natje?ajima?
Sudjelovali smo na nekim otvorenimme?unarodnim natje?ajima, no u pravu ste da to nije mnogo, a povezano je s vrlojednostavnom ?injenicom da su otvoreni natje?aji veoma skupi budu?i da nemanatje?ajne naknade, a svoje zaposlenike pla?amo prema danskim normama.Sudjelovali smo i na nekoliko pozivnih natje?aja u inozemstvu, a na nekima smoi pobijedili, kao na primjer za novu tehni?ku školu Kristiansand u Norveškojkoja se upravo gradi, tako da ipak radimo više nego što mislite, iako nam tonije primarno podru?je.
Sudjelovali ste na dvama Venecijanskimbijenalima. Smatrate li da su takve izložbe još uvijek relevantne ili misliteda postaju sve zastarjelije, kao posljednji tragovi svjetskih izložbi iz 19.stolje?a?
Mislim da je Bijenale vrlorelevantno „tržište" novih arhitektonskih ideja. Lijepo je pobje?i i na?ivremena za istinsku raspravu o arhitekturi s kolegama iz svijeta. Kada smo uuredu, obi?no smo toliko zaposleni da rijetko stignemo razgovarati o arhitekturi naprosto se njome bavimo. Tako?er je to izvrstan na?in da predstavimo svojutvrtku i radimo u me?unarodnom kontekstu. Volim ondje odlaziti i smatram tovelikom inspiracijom puno se ideja može ukrasti i reciklirati!
Ako postoji stil s potpisom, biste lise složili da projekt Iceberg ili Isbjerget nije tipi?an Cebrin projekt? Ve?inavaših projekata relativno su mali, po mjeri ?ovjeka. Iceberg je velika zgradakoja podsje?a na visokotehnološku arhitekturu, s mnogo oštrih uglova…
To je Cebrin stil, bez greške.Arhitektonska kvaliteta nema veze s veli?inom obiteljska ku?a poput LeCorbusierove Ville Savoye unijela je revoluciju u arhitekturu ne zato što jevelika, nego zato što je fantasti?na. Isto se može re?i i za Cebrin stil. Onnema veze s oblicima ili materijalima, ve? sa sadržajem. Na?in na kojipristupamo programima, naru?iteljima i njihovim potrebama, kao i rješenja zakoja se odlu?ujemo važni su to je valjda ono što zovemo „mjerom ?ovjeka".
*Bakkegaardsskolen, Gentofte, Danska
Pitanje o krizi veliki je hit danas. Jeli vam ijedan projekt otkazan ili na ?ekanju zbog financijske krize?
Naravno da smo morali malo smanjitibroj zaposlenih. Prošle smo godine imali veliki projekt koji je preko no?izaustavljen. Šestero ljudi radilo je na toj zgradi i nismo imali ništa drugo zanjih. Stvari trenutno stoje malo bolje iako se borimo da skrpamo kraj s krajem,no mnogo je javnih natje?aja tako da imamo mogu?nosti i prilika naraspolaganju. Arhitektura je uvijek nekako oscilirala izme?u uspjeha i potpunekatastrofe ili pobje?ujete na svim natje?ajima i sve je odli?no, ili gubite iumirete. Mislim da svi pokušavamo preživjeti negdje izme?u.
Jesu li na vas utjecale neke knjigeili filmovi? Ne nužno nešto vezano uz arhitekturu, ve? nešto što vam jeotvorilo o?i ili uvelike doprinijelo vašem bavljenju arhitekturom? Knjiga skojom se možete poistovjetiti?
?itam mnogo romana i veoma mezanima umjetnost. Autor kojeg vjerojatno najviše volim je ameri?ki romanopisacKurt Vonnegut. Ve?inu njegovih djela pro?itao sam nekoliko ***. Znam da zvu?ipomalo pretenciozno, no zaista se mogu poistovjetiti s njim i njegovim radom.Mislim da je na neki na?in uspio opisati ljudski rod kao obitelj ili pleme, štome navodi da povjerujem da su sva ljudska bi?a nekako povezana, da smo si svime?usobno važni te da je život na ovom planetu svojevrsna suradnja. Zaista mise to svi?a, vrlo je sli?no onome što pokušavamo s arhitekturom. Moj omiljeniumjetnik je švicarsko njema?ki slikar Paul Klee. Volim ga iz istih razloga kaoi Vonneguta, no i zato što se njegov rad može smatrati i apstraktnimkompozicijama i pri?icama od kojih mnoge govore o arhitektonskim fantazijamakoje zaista nadahnjuju. Ako bacite pogled na novi blog CEBRA_toons, na?i ?eteakvarele nadahnute Kleeovim radom. I kod Kleea i kod Vonneguta na?i ?ete mnogohumora i autoironije, a to je tako?er nešto što pokušavamo unijeti u svojuarhitekturu.
*Isbjerget, luka Aarhus, Danska
Cijeli intervju pro?itajte u novom?IP u
Pogledaj.to
