Krpanje proračuna ili šansa za razvoj?

Željezara Sisak: U lipnju ove godine održan je u prostorima bivše Željezare festival kreativnosti, učenja i samoorganizacije čime je stvorena platforma za promjene u načinu na koji zajednica upravlja napuštenim nekretninama

Nakon više od dvadeset godina samostalnosti, u siječnju ove godine napokon je objavljen jedinstveni Registar državne imovine u kojem se našlo više od 380 tisuća stavki, od čega 298 tisuća čine šume i šumska zemljišta, a čime je ostvarena osnovna pretpostavka da se napuštene i zapuštene nekretnine diljem Hrvatske stave u funkciju. Više od dvadeset godina nereda ostavilo je duboke ožiljke na nekretninskom fondu čiju je vrijednost Eurosat procijenio na više od 31,4 milijarde eura pa danas tako dobar dio propalih tvornica, hotela, vila, vojnih objekata, stanova i pustih zemljišta predstavlja spomenike nesposobnosti i nemotiviranosti da se upravlja stečenim. Takav, u nekim slučajevima i ciljani, spekulantski nemar, ima izrazito negativne posljedice i za državu i za lokalne samouprave za čije vlasništvo do danas nema podataka, no iznad svega za zajednicu kojoj je taj kapital već dva desetljeća nedostupan. S druge strane, neke od ishitreno privatiziranih nekretnina poput, primjerice, Haludova, u ranijem su razdoblju doživjele sudbinu identičnu onim napuštenima, pa je objavu Registra slijedila bojazan da će se one na štetu građana rasprodati u bescjenje u pokušaju da se pokrpaju proračunske rupe. No, izgleda da trenutno svjedočimo nešto svježijem pristupu koji bi barem u dijelu projekata mogao rezultirati ravnotežom između potreba zajednice i želja potencijalnih ulagača.

Za solidno održavanu Vilu Čingrija u Dubrovniku zainteresiran je Grad Dubrovnik koji bivše HRT-ovo dopisništvo – vilu i pripadajući park – namjerava revitalizirati i pretvoriti u turistički objekt sadržajima otvoren građanima

Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) do 15. rujna 2014. kroz javnu raspravu putem obrazaca prikuplja prijedloge za nove funkcije sto odabranih državnih nekretnina akcijom Projekti 100. Građani, poduzetnici, županije i općine pozvani su da osmisle i iznesu rješenja za objekte koji redom traže velika ulaganja, ali predstavljaju i velik potencijal za razvoj. Među tih sto ponuđenih nekretnina većinu čine napušteni vojni objekti i zemljišta, ali tu su, primjerice, i zgrada Vjesnika u Zagrebu, bivša Željezara Sisak, bivša politička škola u Kumrovcu, Goli otok, vile u Opatiji, Lovranu, Dubrovniku i Trogiru, nekoliko bivših odmarališta – ukupno 20 milijuna četvornih metara izgrađenog i neizgrađenog zemljišta koje se nudi za prodaju, zakup ili najam, ovisno o prirodi i kvaliteti prijedloga koji im dođu na uvid. Za sljedeću fazu predviđa se temeljem tih prijedloga organizacija javnih natječaja, a cilj koji ističe DUUDI jest pridonijeti razvoju gospodarstva lokalnih područja i boljoj kvaliteti života lokalnog stanovništva. Namjena im je određena u okviru aktualnih prostornih planova jedinica lokalne samouprave.

Zgrada bivše političke škole u Kumrovcu prepuštena je gotovo četvrtstoljetnom propadanju, a sada čeka novu priliku

Možda najosjetljivija od svih predloženih lokacija jest prostor bivše kaznionice na Golom otoku za koji je predviđena memorijalno-turistička namjena no, kako u jednom intervjuu kaže ravnatelj DUUDI-ja Mladen Pejnović, “nije poanta da oni kao državno tijelo izmišljaju i predlažu kako staviti u funkciju te objekte”

Za neke od tih nekretnina već se godinama traži i kupac i funkcija, često s očajnom organizacijom provedbe natječaja, bez značajnog utjecaja lokalne samouprave ili zainteresiranih građana, bez šire gospodarske i prostorne strategije u kojoj bi bilo kakva inicijativa prepoznala kontekst, pa stoga i bez ozbiljnih interesenata. Naizgled, najjednostavnije se činilo privatizirati ili u koncesiju dati objekte planirane za turizam, no primjerice, nedavno je (2. srpnja 2014.) završen poziv za iskazivanje interesa za “Češku vilu” u Visu, bivši vojni objekt danas unutar turističko-ugostiteljske zone, kompleks na površini od 64 tisuće metara četvornih – ponovno bez uspjeha, na natječaj se nije javio ni jedan ulagač. Slično, za bivšu političku u Kumrovcu, površine 7500 četvornih metara sa 145 soba, dvoranama za predavanja i svim popratnim sadržajima, amfiteatrom za 800 ljudi i nekoliko brežuljaka iznad Kumrovca, godinama se na ponovljenim natječajima ne javljaju ozbiljni investitori, a lokalna zajednica kao da nema nikakvog plana ili ideje što s napuštenim objektima. Ovaj bi pokušaj DUUDI-ja mogao otkloniti nedostatke prijašnjih raspisa upravo time što počinje javnom raspravom i otvoren je različitim modelima, no rok je, čini se, opet prekratak, pa samo ranije prostudirani i pripremljeni prijedlozi imaju neku šansu da se artikulirano predstave.

Zgrada dnevnika Vjesnik koji je izlazio od 1940. do 2012. godine također je na popisu nekretnina za koje se traži iskaz interesa

Češka vila u Visu, kompleks s vilom, hangarom jedriličarskog kluba, potkopom i okolnim zemljištem, po mišljenju aktualnog gradonačelnika Ive Radice mogao bi postati simbolom hrvatskog turizma

Jedan od takvih mogao bi biti projekt koji u Puli za Muzil zagovaraju Zelena Istra i Zadruga Praksa, a o kojem nam je govorila Dušica Radojčić:
“U Puli postoji značajno neiskorišteno i zapušteno povijesno, arhitektonsko i kulturno nasljeđe prepušteno propadanju, koje financijska logika odnosno logika tržišta, izgleda, nisu u stanju sačuvati i valorizirati. Inertnost i nezainteresiranost za osmišljavanje drugačijih modela korištenja i upravljanja osim onih tržišnih, poput koncesija i prodaje, koji su se pokazali neuspješnima iz niza razloga, doveli su do situacije u kojima te nekretnine postaju teret vlasniku, predmet vandalizma i s vremenom su potrebna sve veća sredstva za njihovu ponovnu upotrebu čime se sve više otežava mogućnost pronalaženja zainteresiranih korisnika. Na Muzilu se problem predstavlja kao izbor između vojne straže, vandalizma ili prodaje. Gdje drugi vide problem, mi vidimo urbanu rezervu za eksperimentiranje. Projektom privremenog korištenja, koji ćemo ponuditi DUUDI-ju, dajemo ne samo novi život i namjenu napuštenom vojnom području i građevinama već valoriziramo i socijalni kapital zajednice, jedan od pokretača napretka.
Europska praksa je pokazala da je privremeno korištenje takvih napuštenih objekata jedan od uspješnih načina njihove revitalizacije, ali i plodno tlo za socijalnu inovaciju. Pragmatične uprave mnogih gradova (čak i privatni vlasnici) prepoznale su potencijal i korist projekata privremenog korištenja napuštenih objekata i s predlagačima sklapale sporazume o eksperimentalnom korištenju napuštenih građevina, ali i aktivno sudjelovale otvarajući urede za privremeno korištenje – bečki Einfach Mebrfach, berlinski Zwishe Nutzung Agentur i londonska Creative Space Agency samo su neki od motivirajućih primjera.

Poluotok Muzil militariziran je i nedostupan javnosti već 150 godina – može li 72.000 kvadrata napokon naći novi identitet i funkciju?

Zbog Brijuni rivijere blokirano je korištenje i bilo kakav razvoj bivših vojnih područja u pulskom i fažanskom priobalju. Zbog nesposobnosti da se projekt realizira i u najmanjem obujmu već deset godina, uništene su sve zgrade na lokaciji Sv. Katarina i Monumenti, a građani deset godina financiraju tvrtku koja je poslovala s gubitkom i služila za političko uhljebljivanje. Srećom, Državna agencija za upravljanje državnom imovinom, koja je većinski vlasnik zemljišta na Muzilu, shvatila je o kakvom se projektu radi pa je u kolovozu ove godine objavila poziv za dostavljanje ideja i prijedloga za korištenje napuštenih vojnih područja i objekata, među kojima je i Muzil. Agencija je shvatila da se ta područja moraju što prije staviti u funkciju razvoja lokalne zajednice, a ne da se, čekajući realizaciju projekata poput Brijuni rivijere, ona vandaliziraju i toliko unište da postanu neupotrebljiva.”

Iako dosadašnje prakse ne daju prostora naročitom optimizmu, s velikom znatiželjom očekujemo rezultate ovog poziva. Možda ovakav pristup napokon slomi inertnost sebi dovoljnih lokalnih samouprava i otvori druga vrata idejama na kojima, konačno, počiva opstanak lokalnih zajednica. Ako bi DUUDI ili neka druga državna institucija imala kapaciteta održati javnu raspravu o razvojnim strategijama trajnom, nešto dobro bi se ovdje i moglo dogoditi.

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektoničkih medija