Zavodnička palma posvađala otočane
Palma je preekscentrična, pretenciozna, zavodnička, a rogač bi bio najoriginalniji i najsvečaniji izbor, kaže krajobrazna arhitektica Dobrila Kraljić, autorica novog uređenja otočića Škojić
Vrbosku, najmanji gradić na otoku Hvaru, trenutno potresaju polemike o urbanističkom uređenju vrbovačkog Škojića, otočića koji dominira uvalom. Naime, mjesne su vlasti bez javne rasprave nedavno odlučile da se palma smještena na otočiću ukloni i umjesto nje posadi autentično mediteransko bilje.
Uz crkvu tvrđavu Sv. Marije od Milosrđa, palma na Škojiću jedno je od najprepoznatljivijih turističkih simbola mjesta – nalazimo je na većini razglednica, turističkih vodiča i fotografija koje predstavljaju Vrbosku. Najavljeni „redizajn vrbovljanskog Škojića“ podigao je na noge dio mještana koji su se pismom obratili Mjesnom odboru Vrboske s pozivom na javnu raspravu, no odbijeni su argumentom da su oni kao legalno odabrani predstavnici vlasti mjerodavni odlučiti o zahvatima u krajobraz na Škojiću.
„Prema projektnom konceptu ideja za hortikulturnom intervencijom vrbovačkog Škojića je nerazumljiva i to ne kao projekt sam po sebi već je motiv nerazumljiv. Iznad svega sporna je ideja da se taj dragulj jedne vjekovno savršene urbane otočke arhitekture drastičnim rezom poremeti jer se na taj način remeti simbol Vrboske. Kao što su simboli tvrđava i mostovi, tako je i Škojić također simbol“, stoji u pismu građana čiji dio ovdje prenosimo.
Razloge za uklanjanje palme pokušao nam je pojasniti predsjednik Mjesnog odbora Vrboske Andro Blašković. „Turistička zajednica mjesta Vrboska je odlučila ići u sređivanje Škojića i to smo povjerili ovlaštenoj krajobraznoj arhitektici Dobrili Kraljić koja je projektirala novi mjesni park i otočić Škojić. Riječ je odluci struke, krajobrazni arhitekti su odredili da palma nije prihvatljiva“, kazao je Blašković. Upitan da prokomentira činjenicu da mjesni odbor i vijeće Turističke zajednice građanima zainteresiranima za sudbinu otočića nisu pružili priliku za javnu raspravu kazao je: „Na zajedničkom sastanku jednoglasno je donesena odluka o promjeni dizajna otočića, o tome ne može odlučivati nekolicina građana“, kazao je, dodavši kako se uklanjanje palme i izvođenje radova očekuje na jesen.
Arhitekt i urbanist Niko Gamulin smatra da je palma postala dijelom Mediterana, i da je bolje novce uložiti u nešto korisnije
Kontaktirali smo i autoricu projektnog nacrta, vlasnicu tvrtke Studio Perivoj Dobrilu Kraljić koja nam je pojasnila načela svoje koncepcije:„Temeljna ideja i poruka je da je palma preekscentrična i malo pretenciozna za jedan krajobrazni fenomen mjesta Vrboska, naročito među okolnim autohtonim raslinjem koje odiše divljinom. Palma strši, zavodnica je, naravno da je ljudi vole i da im je ugodna na oko jer asocira na ladanje, egzotičnost, razbarušenost, to je jednom riječju atraktivni ‘čuperak’. Ali u kadru iza palme nalazi se višestoljetna tvrđava i jedan krajobrazni fenomen u koji se ona nažalost ne uklapa“. Zanimalo nas je koje se bilje, prema idejnom nacrtu, planira zasaditi na otočiću. „Zamislili smo da bi upravo rogač bio najoriginalniji i najsvečaniji izbor, a predvidjeli smo da se zasade i smrča, mirta, pistacija. Sve to zimzeleno raslinje je podatno rezu i oblikovanju“, pojasnila je Kraljić.
Mještanima Vrboske koji se protive ovom zahvatu pridružio se arhitekt i urbanist Niko Gamulin koji se slaže kako je riječ o riskantnim intervencijama nad prirodnom formom.„Moramo biti svjesni da se nalazimo u jednom od raritetnih prostora u Dalmaciji. Taj fjord koji je prirodno formiran je fascinantan i vizualno atraktivan, a šira topografija ove lokacije već je ranije narušena izgradnjom marine. Po mom mišljenju, ova je intervencija nepotrebna, a kada govorimo o palmi, riječ je o naslijeđenoj vrijednosti. Naime, smatralo se neko vrijeme da je palma uneseni, ‘tuđi’ element, ali ona je ovdje postala dijelom Mediterana, udomaćila se i smatram da je ne smijemo ignorirati i kao hortikulturalni element Dalmacije. Znamo da biljke jako teško uspijevaju kada se nalaze na maloj površini nad morskom vodom. Saditi ovdje neku drugu biljku riskantno je, ali je i bacanje novca i sredstava. Cijeli Škojić na kojemu se nalazi palma treba samo ustrajno održavati i uređivati, a novac koji se planira uložiti u taj redizajn može se upotrijebiti za mnogo potrebitije projekte uređenja mjesta Vrboska.“
Hoće li mještanima omiljena palma preživjeti sječu ili će otočić na kojemu se nalazi ipak biti podvrgnut planiranom redizajnu, znat će se ove jeseni, nakon kraja turističke sezone. Do tada, mještani i njihova lokalna vlast imaju vremena sjesti za stol i otvoreno razgovarati o ovom naizgled malom sporu, koji očito skriva dugo nakupljana nezadovoljstva.
Antonela Marušić
