Svemirski brod usred pustinje

U naftnoj velesili Ujedinjenim Arapskim Emiratima, 17 km jugoistočno od Abu Dhabija, razvija se projekt Masdar – novi grad s planiranim budžetom za izgradnju od 22 bilijuna dolara. Projekt je 2006. naručila Abu Dhabi Future Energy Company. Predviđena je održivost cijeloga grada i njegove industrije na solarnoj energiji i drugim obnovljivim izvorima. Ekološki je zamišljen kao jedinica bez ispuštanja ugljika i bez otpada. Razvojni projekt napravio je britanski arhitektonski ured Foster + Partners. Financijska kriza pomakla je rokove izgradnje, srezala budžet za grad i natjerala investitore na neke kompromise u vezi s energetskom održivosti i ekologijom.

Fosterov razvojni projekt

Fosterov razvojni projekt za Masdar inspiriran je arhitekturom i urbanizmom tradicionalnih arapskih gradova. Orijentacija grada na osi sjeveroistok – jugozapad maksimalno koristi noćne povjetarce za hlađenje i smanjuje utjecaj toplih dnevnih vjetrova. Zelene zone, s vodenim površinama, strateški su raspoređene unutar izgrađenih zona tako da stvaraju protok zraka, smanjuju zagrijavanje od sunca i stvaraju ugodne oaze unutar grada. Stambena i komercijalna arhitektura osmišljena je tako da potrebu za umjetnim svjetlom i hlađenjem svede na minimum. Sve građevine nadmašit će i najviše trenutno zadane međunarodne standarde održivosti. Zbog izostanka automobila velika je pažnja posvećena pješačkim zonama.

Projekt je 2007. dobio World Clean Energy Award od udruženja Transatlantic21 te je iste godine proglašen gradom godine na području održivosti na manifestaciji Euromoney i Ernst&Young Global Renewable Energy Awards.

Završena je prva faza Masdara

Danas, nakon tri godine rada, završena je prva faza Masdara i doselili su se prvi stanovnici koji će testirati taj novi projekt. Šest glavnih zgrada i jedna ulica su završeni. Grad sada ima 101 stambenu jedinicu, elektronsku knjižnicu i Masdar institut, ogranak poznatog sveučilišta MIT.

U prvoj fazi izgrađen je i 45 metara visok zračni toranj obložen teflonom koji ujedno građanima pokazuje potrošnju energije. Nadzorni sistemi prate svaku ljudsku aktivnost te bilježe potrošnju energije i vode s ciljem racionalizacije. Tuševi se sami gase nakon par minuta, svjetla i frižideri rade na senzore, a temperatura i voda su pod centralnom kontrolom. Prosječna stambena zgrada u Masdaru troši upola manje energije i manje vode nego ista negdje drugdje. Nema ispuštanja ugljika, a otpad je sveden na minimum. Sistem nadzora potrošnje koji se ondje provodi u eksperimentalnoj je fazi, ali u skoroj bi budućnosti mogao postati stvarnost svih gradova.

Više o životu u gradu možete vidjeti u blogu Rants and Rambles. Laura Stupin američka je inženjerka koja trenutno studira na Masdar institutu, a u blogu donosi pojedinosti iz života u “svemirskom brodu usred pustinje”.

U drugoj fazi koja se završava ove godine grad će dobiti još 222 stambene jedinice, nove ulice i komercijalne prostore. Zgrada sjedišta Međunarodne agencije za obnovljivu energiju – IRENA od 800m² bit će završena 2013. To će biti prva građevina u svijetu koja proizvodi više energije nego što troši. Uz postojeći Masdar institut, grad će postati svjetski centar za istraživanje čiste energije.

Prilagodbe novoj financijskoj situaciji

Masdar je trebao biti prvi grad u svijetu bez otpuštanja ugljika, ali i tržište čistih tehnologija pogodila je financijska kriza pa je projekt prilagođen novoj situaciji. Budžet je s početna 22 srezan na 18 bilijuna dolara. Od planiranih 50.000 stanovnika i završetka druge faze do 2016. došlo se na ne više od 40.000 stanovnika, a datum završetka grada je pomaknut na rok između 2021. i 2025. Postojao je plan za još jedan takav grad, ali je trenutno zamrznut. Isto tako, zamišljena elektrana na hidrogen i pogon za proizvodnju tankih solarnih ćelija za sada neće biti realizirani. Klimatizacija i pogoni za destilaciju vode na solarnu energiju su u fazi testiranja, ali voda se danas dovodi vodovodom iz destilacijskog pogona u Abu Dhabiju koji radi na zemni plin. Predviđene solarne ćelije na krovovima svih zgrada pokazale su se preskupima pa se sunčeva energija pretvara u električnu u jednom centralnom pogonu. Solarne ćelije izvan grada, u pustinji, pokazale su se 30% manje efikasnima zbog pješčanih oluja nakon kojih svaku ploču treba ručno čistiti.

Budućnost zelenih gradova

Ako sljedećih godina više ne bude rezanja budžeta, Masdar će do 2025. biti pustinjski grad sa 40.000 stanovnika ovisan isključivo o obnovljivim izvorima energije, dokazat će da se može smanjiti potrošnja vode i otpad. Bez obzira na smanjene ambicije s početka, Masdar će biti veliko dostignuće i primjer zelenoga grada u regiji koju je proslavio Dubai, grad bez održive budućnosti. Štoviše, u to doba vjerojatno neće biti jedini takav grad, razvoj Tianjina kao ekološkoga grada u Kini već je pokrenut.

Međutim, teško je povjerovati da su to primjeri za budućnost zelenih i održivih gradova. Već danas gotovo dvije trećine svjetske populacije živi u velikim konglomeratima. Izgraditi cijeli svijet iz početka nemoguća je misija. Masdar je grad u kojem se iskušavaju nove tehnologije i navike stanovništva, za zelenu budućnost treba vidjeti kako ih implementirati u postojeće urbane strukture.

Tonči Kranjčević Batalić