Nulta točka značenja

„Cilj izložbe Nulta točka značenja, Nefunkcionalna, neprikazivačka, elementarna, eksperimentalna i konceptualna fotografija u Hrvatskoj pokušaj je prikaza fotografije kao eksperimentalnog i istraživačkog medija usmjerenog propitivanju same prirode umjetnosti.
Autori koji su se u određenom trenutku svog umjetničkog djelovanja odlučili posegnuti za fotoaparatom (ili su objašnjavali drugima što bi trebalo snimiti, ili pak jednostavno preuzimali – usvajali – tuđe fotografije) ne zanimaju se za tehničke mogućnosti medija ili samu kvalitetu snimka, već fotografiju smatraju vrstom koordinate koja funkcionira poput odjeka nekog događaja ili odsutnog umjetničkog rada, poput kanala kojim se posreduje konceptualizacija i realizacija određene umjetničke zamisli. Sve navedeno svjedoči o promjenama u razumijevanju i tumačenju fotografije kao umjetnosti, osobito o promjenama načina njezina djelovanja, širenja područja interesa te načina posredovanja umjetničkih sadržaja, a na što su utjecale političke i društvene okolnosti od kasnih šezdesetih godina nadalje.“

(Iz teksta Sandre Križić Roban)

„Izložbom se predstavlja širok spektar jezika fotografije: ontološka istraživanja kojima se nastoji doznati što je fotografija, pristupe koji njeguju analitički odnos prema mediju, zatim prakse koje su rezultat želje da se imenuje bitnost samog medija (noema), radove koji naglašavaju tautološku prirodu fotografije, transformacije iz dvodimenzionalnih ravnina u plastično tijelo – objekt, pa i knjigu, radikalne udare na fotografske kanone i nesnimljenu, elementarnu fotografiju nastalu izravnim intervencijama na fotopapiru. (…)
Zbog mnogoznačnosti izloženih radova komunikaciju umjetnik–posjetitelj nastojale smo osloboditi od posredništva i dodatnih interpretacija te smo je učinile što neposrednijom.
Govor umjetnic/k/a u prvom licu, razgovori i detaljna pojašnjenja pojedinih pristupa poslužit će boljem razumijevanju nekolicine pojmova koji proizlaze iz teorijskih pogleda, kao i iz iskustava stečenih tijekom istraživanja, među kojima spominjemo generativnu, procesualnu, nereprezentacijsku, performativnu pa čak i neadekvatnu fotografiju.“

(Iz teksta Ivane Hanaček i Irene Gessner)

* Mladen Stilinovic, 100 % fotografska knjiga, 1976, snimio Paolo Mofardin

PROGRAM UZ IZLOŽBU
–

PETAK, 17. 6. 2011., 18 SATI
Predavanje
Nakon čega nastupa djelo.

Bilješke o konceptualnom i dokumentarnom u suvremenoj fotografiji
Autor: Reinhard Braun (Camera Austria)
Reinhard Braun je kustos koji živi u Grazu (Austrija). Autor je brojnih publikacija i predavanja, a bavi se podučavanjem o suvremenoj umjetnosti i fotografiji. Od 2007. do 2010. bio je kustos za vizualne umjetnosti Steirischer Herbst festivala u Grazu. Od 2011. izdavač je časopisa Camera Austria International i izložbeni direktor Camera Austria u Grazu.
–

SUBOTA, 18. 6. 2011., 10–13 SATI
Akcija
Energija kruga

Voditeljica: Zlata Medak (Hrvatski fotosavez)
Lokacija: Umjetnički paviljon (prednje dvorište)
–

UTORAK – ČETVRTAK, 28.–30. 6. 2011.
Radionica
Tijelo fotografa: tijelo – alat

Autor i voditelj: Marko Ercegović
Što sve utječe na fotografiju koja nastaje?
Ako fotograf u ruci nosi aparat, njegovo se tijelo shvaća kao fotografski alat. Rezultat uvelike ovisi o smjeru u kojem se kreće noseći fotoaparat. Presudna je i činjenica koliko je visok, gdje je u jednom trenutku zakrenuo vrat i u koju ulicu je skrenuo fotografirajući. Kojom brzinom hoda? Da li da stane i čeka? Da li je pogledao dolje ili gore u presudnom trenutku? Da li čučnuti ili stajati? Ustati se, kad već sjedi? Drumom ili šumom? I kad je već pred nađenim prizorom, što znači i koliko je važna gesta saginjanja, savijanja leđa ili propinjanja na prste? Ili i jedno i drugo istovremeno? Odgovore o načinima na koje tijelom i njegovim kretnjama fotograf utječe na svoj rad tražimo u okviru radionice.
Sudjelovanje je potrebno najaviti u Hrvatski fotosavez najkasnije do petka, 24. 6. 2011., na telefon 01 4848 793 ili na e-mail predrag.bosnar@hztk.hr (Predrag Bosnar, tajnik Saveza).
Okupljanje prvog dana radionice je u 17 sati u izložbenom postavu u Umjetničkom paviljonu.
Trodnevna besplatna radionica uključuje predavanje autora, individualno snimanje sudionika i diskusijsku grupu te konačno prezentaciju rezultata. Radionica je namijenjena za dob 20+, a broj sudionika je ograničen na 10. Za sudjelovanje je potrebno imati osobni fotoaparat
(analogni, digitalni).
–

SUBOTA, 2. 7. 2011., 11 SATI
Susret s umjetnikom
Sandro Đukić

Susret s umjetnikom zamišljen je kao javni razgovor sa Sandrom Đukićem i razgled izložbe fokusiran na probleme fotografskog medija kojima je zaokupljen ovaj multimedijalni umjetnik.
Sandro Đukić diplomirao je slikarstvo 1989. u klasi prof. Đure Sedera na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Pohađao klase Nam June Paika i Nan Hoover (1989.–1993.) i majstorski studij Nan Hoover (1993.–1994.) na Kunstakademie Düsseldorf. Studijski boravio u New Yorku 1990. (Reise Stipendium Kunstakademie Düsseldorf i Goethe-Institut), Reykjaviku (1992., DAAD, Islandic Colledge of Art, Workshop) i Plasyju (1994., Hermit Foundation, International interdisciplinary symposium Transparent Messenger). Njegovi radovi nalaze se u zbirkama: Museum am Joanneum, Graz; Galerija Marino Cettina, Umag; Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka.
–

UTORKOM, 21. i 28. 6., 5. i 12. 7., 18 SATI
Stručno vodstvo

Posjet izložbi u trajanju od 1 sat uz stručno vodstvo kustosica organiziran je besplatno za sve zainteresirane u navedenim terminima (nije potrebno najavljivati dolazak, osim u slučaju većih grupa).
–

Izložba je rezultat istraživanja kustosica u suradnji s umjetnicima: Boris Cvjetanović, Petar Dabac, Sandro Đukić, Igor Eškinja, Ivan Faktor, Tomislav Gotovac, Boris Greiner, Vlatka Horvat, Željko Jerman, David Maljković, Antun Maračić, Enes Midžić, Marijan Molnar, Ivan Posavec, Davor Sanvincenti, Edita Schubert, Mladen Stilinović, Slaven Tolj, Goran Trbuljak, Josip Vaništa, Mirjana Vodopija, Fedor Vučemilović.
–

U sklopu dokumentarnih filmskih i video priloga (uz biblioteku) posjetitelji mogu pogledati priloge iz ciklusa Fotografija u Hrvatskoj (nastali u produkciji HRT-a) o umjetnicima: Boris Cvjetanović, Petar Dabac, Željko Jerman, Antun Maračić, Ivan Posavec, Goran Trbuljak, Fedor Vučemilović. Najiskrenije zahvaljujemo Anamariji Ganza Habjan na pomoći oko ustupanja priloga. Ukupno trajanje priloga: 68:44 min. Osim toga, moći će se pogledati dio materijala koji su Leonida Kovač i Ana Opalić snimile o Editi Schubert.
–

Izložbu Hrvatskog fotosaveza 2011. umjesto kataloga pratit će tematski broj dvojezičnog časopisa za suvremena likovna zbivanja Život umjetnosti (89/2011.) u izdanju Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. Broj će u cijelosti biti posvećen izložbi, a okupit će razgovore s autorima/umjetnicima čiji su radovi prezentirani na izložbi te teorijske i kritičke tekstove autora koncepcije izložbe i nekolicine pozvanih autora.
–

* Vodopija, Lampa i fotografija, 2001., instalacija

PRIREĐIVAČ: Hrvatski fotosavez (Predrag Bosnar, tajnik)
KUSTOSICE: Sandra Križić Roban, Ivana Hanaček, Irena Gessner
ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE IZLOŽBE: Ana Dana Beroš, Judita Ljutić, Damir Ljutić (Dva
plus – studio za arhitekturu i vizualne komunikacije)
VIZUALNO OBLIKOVANJE: Tina Müller (bilic_muller studio)
TEHNIČAR: Damir Martinec
PREVODITELJICA: Marina Miladinov
LEKTOR: Mirko Peti
FOTOGRAF: Paolo Mofardin
–

IZLOŽBU SU OMOGUĆILI:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba
Hrvatska zajednica tehničke kulture
–

Izložba ostaje otvorena do 17. srpnja 2011.
RADNO VRIJEME: utorak – subota (11:00 – 19:00); nedjelja (10:00 – 13:00); zatvoreno
ponedjeljkom i blagdanima (22., 23. i 25. lipnja).