Veliki projekt stanogradnje

Projekt: Stambeno naselje Pavlenski put

Arhitekti: Studio BF

Autori: Boševski Zoran, Fioli? Boris, Škarić Nikola

Suradnici: Tena Žic, Davorka Cindrić, Silva Grubišić

Lokacija: Pavlenski put, Zagreb, Hrvatska

Godina projektiranja: 2004.–2005.

Godina realizacije: 2006.–2008.

Ukupna tlocrtna površina: 90.000 m2

Površina obuhvata: 2,4 ha

Program: 754 stana

Prelazak iz socijalizma u kapitalizam mnogi su dočekali s očekivanjem boljeg životnog standarda, prije svega u pogledu stanova, koji su premda gotovo besplatni, doživljeni kao mali i substandardni. No na žalost, realnost tržišne ekonomije pokazala je suprotno: male stanove zamijenili su još manji, jer je kreditni potencijal hrvatskog stanovništva dodatno smanjio veličinu prosječnih stanova. u naseljima bez zajedničkih prostora jer o njima nitko nije vodio računa. U takvim okolnostima kvaliteta stanova isključivo ovisi o spretnosti arhitekata, koliko su u stanju u zadanim okolnostima stvoriti suvisle stambene prostore.

Stambeno naselje Pavlenski put studia Boševski-Fiolić smješteno je u Španskom, tipičnom zagrebačkom obiteljskom kvartu sa građevinama koje nemaju više od sedam katova i u kojemu ima puno novih zgrada. Naselje se nalazi između potoka i novogradnji s jedne strane, dok je s ostalih strana mahom okruženo gradilištima.

Sa 750 stanova, koliko ih ima u ovom naselju, riječ je o trenutačno najvećem projektu na podrućju stanogradnje u Hrvatskoj. Autori su radili rješenje cijele parcele, odnosno, imali su priliku napraviti prethodnu urbanu studiju područja, što je rijetka privilegija.

Veliki dio stanova smještenih u nekoliko volumena, njih 80 posto, ima 56 kvadrata, napravljen je za mlade obitelji. Kako balansirati između traženog i željenog te u danim okvirima stanovnicima pružiti što kvalitetniji život bila je osnovna misao vodilja pri izradi ovog projekta, čija je tema socijalno stanovanje, ali, opet nije riječ o POS-u.

Zgrade od šest i sedam katova povezane su atrijem, a između pojedinih zgrada nalaze se zelene površine, koju sami arhitekti zovu dnevnim boravkom prostora. Kako bi bilo što više prostora ostavljeno za zelenu površinu, iz studia BF sve su garaže smjestili u podzemlju: riječ je ujedno o površinama koje povezju sve zgrade zajedno.

Projekt odlikuje jasna strategija, uređeni okoliš i definirana infrastruktura. Uočljivo je hortikulturalno rješenje projekta koje se odvijalo u dva navrata kroz nekoliko mjeseci, a na lokaciji se nalaze i dječje igralište, prostor za vožnju bicikla…

Autori ističu kao svoj uspjeh dogovor sa investitorom, gdje su smanjili maksimalni koeficijent iskorištenosti sa 3,5 na 2,76, kako bi ostvarili primjerene razmake između zgrada.  Mali stanovi, kojih je najviše, jedonstrano su orijentirani i nalaze se u središtu zgrade, veći su smješteni na rubu s trostranom orijentacijom. Zgrade koju su dugačke nešto više od 100 metara razvedene su u tlocrtu, meandriranog međuprostora s proširenjima hodnika i mostovima. Pročelja zgrada oblikovana su jednostavno, dinamičnom kompozicijom različitih otvora i kolorističkom detaljima, gdje je posebno uočljiv detalj žutog stubišta.

Inače, cijeli je projekt nastao u samo 15 mjeseci. Arhitektura ovog tipa koja je stvarana u nepovoljnim okolnostima komercijalnostambene arhitekture, rijetko završi u konkurencijama za nagradu. Arhitekti su u ovom projektu dali ozbiljan i studiozan pristup problemu stanogradnje, maksimalan omjer između danih mogućnosti i ostvarenja, kao i između etike i estetike. Za one koje žive u stvarnom svijetu. Kvalitete projekta prepoznao je i žiri Udruženja hrvatskih arhitekata koji je projekt uvrstio u užu konkurenciju za najbolje stambeno ostvarenje prošle godine.

Patricia Kiš