Sudi knjigu po koricama!

U četvrtak 24. studenog u 20 sati u HDD galeriji otvara se izložba ISKOPAVANJA 1: SUDI KNJIGU PO KORICAMA, autorica Lane Cavar i Narcise Vukojević. Izložba se bavi dizajnom naslovnica knjiga objavljenih u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća, a rezultat je jednogodišnjeg istraživanja u arhivima institucija, nakladnika i knjižnica te u privatnim bibliotekama.

Iskopavanja su projekt arheologije dizajna, zamišljen u fazama od kojih se svaka fokusira na jedno izdvojeno područje dizajnerske produkcije. Projekt nema znanstvenih ambicija te ne teži predstaviti definitivnu povijesnu priču o hrvatskom dizajnu, već prvenstveno nastoji uspostaviti  mapu dizajnerskih ostvarenja u različitim medijima, tipologijama i kontekstima koja će biti trajno dostupna za pretraživanje i revalorizaciju. Posebnost čitavog projekta, kao i aktualne izložbe, je upravo u točki gledišta koja pripada dizajnericama – autoricama. Ona je u isto vrijeme profesionalna i osobna. Profesionalna, u smislu da je bitno određena iskustvom praktičara u području dizajna vizualnih komunikacija, a osobna na način da je autentičan cilj  projekta u velikoj mjeri upravo samo-edukacija. Kriteriji autorica pri izboru knjiga koje će obraditi i izložiti utoliko su uvelike subjektivni i intuitivni, a sustav koji predlažu nije hijerarhijski i linearan već potpuno otvoren – nema važnih i manje važnih žanrova, autora, tipologija i stilskih obrazaca koji bi nosili težište priče. Ideja izložbe, i projekta Iskopavanja u cjelini, je prostrti pred gledatelja na jednom mjestu dosad slabo dostupno dragocjeno polu-stoljetno nasljeđe grafičkog dizajna ovitaka knjiga i ostaviti iza sebe iznimno koristan referentni izvor građe istraživačima, ljubiteljima, entuzijastima i dizajnerskim praktičarima.

Tematiziranje knjiga isključivo iz dizajnerske perspektive može se činiti površnim, baš kao što je i ironična inačica poznate poslovice u nazivu izložbe Sudi knjigu po koricama i predvidjela.  No ta je pozicija samo naizgled skučena. Strogi dizajnerski fokus izložbe omogućava vidjeti što su, kroz grafičku interpretaciju određenih knjižnih izdanja i serija, izdavači i autori željeli reći o sebi, s kakvim su se vizualnim kodovima poistovjećivali određeni sadržaji, kako su se oni neposredno komunicirali prema publici, kakav su položaj imali unutar kulture i društva svog vremena. Također, zašto iza određenih izdanja koja nemaju osobitu književnu ili uredničku vrijednost stoji zanimljiv dizajn i obrnuto, ili zašto ponekad i dizajnerski osrednja rješenja postaju upravo reprezentativnima za duh vremena u kojem su nastale, ili čak izrazito referentnima za današnje vrijeme. Posredno, izložba i web stranica projekta rekonstruiraju na jednom mjestu i čitavu mapu nakladnika, biblioteka, naslova, autora i dizajnera u rasponu od nekoliko desetljeća. U tom izboru ključna autorska imena poput Mihajla Arsovskog, Nenada Dogana, Alfreda Pala ili Zorana Pavlovića zauzimaju značajna mjesta, ali predstavljena slika daleko je šira. Konačno, samo upuštanje u projekt za ove autorice predstavlja svojevrstan iskorak iz okvira vlastitih kompetencija, što iz dizajnerske perspektive nije neuobičajeno, ali je izuzetno važno, a težina projekta zapravo leži u tome što je nastao iz potrebe za sustavnim rekonstruiranjem konteksta vlastitog profesionalnog djelovanja. Dizajnerski arhiv koji je pritom nastao oteo je iz zaborava i mnogo više od samih naslovnica knjiga, baš kao što, zaživjevši, nadilazi i svrhu jednog izložbenog predstavljanja. (Marko Golub)