Bed&Bunker
Poigravajući se s njemačkim riječima Iva Shtrepi, albanska studentica na sveučilištu u Mainzu, inicirala je neobičan projekt. “Unterkunft” (smještaj) okrenula je u “Bunkerkunft” i pokrenula prenamjenu albanskih bunkera u hostele za mlade backpackere.
Albanija je poznata po brojnim bunkerima, tj. oko 750000 njih, koji su izgrađeni sedamdesetih i osamdesetih za vrijeme vladavine Envera Hoxhe. Izgrađeni su da bi stanovništvu pružili zaštitu od stranih agresora, ali zapravo odražavaju paranoičnu diktaturu koju je vladar provodio u državi.
Nikada upotrebljeni, bunkeri koji i danas stoje prazni u vlasništvu su albanskog Ministarstva obrane, međutim i vlasnici zemlje na kojoj su izgrađeni imaju pravo upotrebe. Kao i ostatak obale Jadranskog mora, i albanski dio sve više zahvaća val turističke izgradnje. Poučena primjerom iz susjedne im Crne Gore, Shtrepi strahuje od brze te nepromišljene izgradnje i na albanskoj obali.
Kroz projekt Bunkerkkunft nudi održivo rješenje turizma koje kroz prenamjenu već postojećih objekata doprinosi razvoju turizma bez dodatnog ugrožavanja prirodnih resursa.
U suradnji Sveučilišta primijenjenih znanosti u Mainzu i Međunarodne škole za arhitekturu i politike urbanizma u Tirani, grupa studenata s oba sveučilišta napravila je prototip bunkera-hostela u Taleu, albanskom gradu na obali.
Prototip Bed&Bunkera u kružnom tlocrtu objekta stvara prostor za osam ležajeva, tuš i kuhinju. Minimalan dizajn namještaja uklapa se u jednostavnu formu bunkera, a drvo kao osnovni materijal prenamjene unosi toplinu u betonsku unutrašnjost prostora. Ukoliko se prototip pokaže uspješan, i ostali albanski bunkeri mogli bi biti prenamijenjeni u turističke svrhe. I to po zanimljivom principu.
Sveučilišta koja su pokrenula projekt postavila su i uvjete korištenja ove originalne ideje. Svi vlasnici prostora na kojima se nalaze bunkeri, a koji bi ih htjeli iskoristiti u turističke svrhe, moraju ideju pripisati sveučilištima u Mainzu i Tirani, a menadžment Bed&Bunkera mora ostati unutar lokalne zajednice te cijena noćenja ne smije prelaziti 8€ po osobi. Ovim ograničenjima inicijatori projekta pokušali su zaštititi ideju od velikih turističkih korporacija i stranog kapitala te na taj način direktno doprinijeti razvoju lokalne zajednice.
Projekt iza kojeg stoje ideje prenamjene postojećih struktura, očuvanje prirodnih dobara pred najezdom nepromišljene turističke izgradnje, te održivo upravljanje od kojeg korist ima prvenstveno lokalna zajednica svakako je projekt koji bi trebali proučiti i ljudi koji kroje naš turizam te se zapitati gdje smo sve pogriješili i što još možemo popraviti.
Pogledajte video i doznajte više:
