Svi na krov!
Korištenje gradskih krovova za društvene aktivnosti nije nikakva novost. Pisali smo kako su stanari Vitićeve zgrade u zagrebačkoj Laginjinoj ulici šezdesetih godina koristili krovnu terasu te kako je sjećanje na to vrijeme oživljena kroz program Vitić pleše. Nisu tako rijetke niti vijesti kako je neki od zagrebačkih krovova postao zeleni vrt. Međutim, to su sve sporadične pojave. Ovom prilikom donosimo vam primjer iz Španjolske gdje čak dvije organizacije zagovaraju korištenje krovova za društvene i kulturne programe zajednice.
Kao i u primjeru kod Vitića, i španjolski krovovi nekada su bili mjesta okupljanja zajednice, ali su vremenom izgubili tu društvenu namjenu. Neprofitna organizacija Redetejas iz Seville pokušava ju vratiti kroz kulturne programe. Cilj im je bio stvoriti generički model upotrebe gradskih krovova koji bi se mogao primijeniti svugdje u svijetu. Model je takav da organizatori prirede program, a domaćini ustupe krov na korištenje.
Programi obuhvaćaju najširi spektar kulturnog sadržaja, od predavanja o astronomiji, koncerata, predstavi, cirkuskih izvedbi pa sve do joge. Događanja su neprofitna, a ako se naplaćuje, ulaznica služi za pokrivanje osnovnih troškova programa. Koliko god jednostavno izgledalo, trebalo je više od godinu dana da ova ideja zaživi. U početku su ljudi bili skeptični da mogu tako nešto organizirati te im je ideja pozivanja nepoznatih ljudi na krov nije bila draga. Ipak, projekt je zaživio i danas se različiti programi odvijaju na krovovima diljem Andaluzije, ali i šire.
Gotovo istovremeno mreža arhitekata i pejzažnih arhitekata Encajes Urbanos koja djeluje u Barceloni i Valenciji pokrenula je kampanju osvajanja gradskih krovova. Cilj im je, u suradnji s lokalnom zajednicom, osmisliti načine zajedničkog korištenja ovih vrijednih gradskih prostora. Arhitekti su proveli i istraživanje na svojim stranicama te došli do podatka da 90% ljudi ima interesa koristiti krovove zgrada, ali to ne rade. Preuređujući krovove u mala kina na otvorenome, postavljajući dječje bazene ili pak formirajući vrtove, zajednice dobivaju nova mjesta susreta te sam život u gradu postaje ugodniji.
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektoničkih medija
