Prvi svemirski arhitekt
U galeriji Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4, Zagreb sutra, 13. prosinca 2014. , otvara se izložba Prvi svemirski arhitekt: Herman Potočnik Noordung.
“Na 14. Izložbi arhitekture/La Biennale di Venezia, slovenski je paviljon pod kustoskim vodstvom Kulturnog centra europske svemirske tehnologije (KSEVT) prikazao osnove arhitekture promatrajući rad slovenskog inženjera Hermana Potočnika Noordunga, začetnika svemirske arhitekture. Potočnikova knjiga PROBLEM PUTOVANJA SVEMIROM– RAKETNI MOTOR iz 1929. govori o viziji arhitekture koja će omogućiti ljudima da prežive u opasnim pa čak i smrtonosnim uvjetima nulte gravitacije.
U Arsenalu, na prolazu između Corderie i Artiglierie, slovenski je paviljon predstavio Potočnikovu ideju o arhitekturi za svemir na brojnim razinama. U posljednjih nekoliko desetljeća prostor u našoj blizini naseljen je objektima raznoraznog porijekla, od satelita do svemirskih postaja. Takva ljudska ‘naselja’ obavljaju razne funkcije u okruženju koje je prema ljudskim bićima neprijateljski nastrojeno, no ona, ipak, zajednički čine kulturne i arhitektonske artefakte. Potočnik predstavlja osobu koja je, kao prvo i najvažnije, upotrijebila svoje znanje kako bi odgovorio na pitanje kako primijeniti tehnologiju, a da se ne radi o uništenju nego zajedničkim ljudskim namjenama, te kako omogućiti naseljavanje svemira. Posljedično tomu, povijest zauzimanja svemira uvijek je bila i povijest arhitekture posebice vezana uz znanstvena i tehnološka dostignuća.
U slovenskom paviljonu KSEVT poseže za znanstveno-tehnološkim rješenjima te osvajanju svemira u svrhu umjetnosti i društvenih znanosti, promatrajući razvoj arhitekture kao sjecište dvaju paralelnih ljudskih napora. Vektor umjetnosti i društvenih znanosti, koji je Potočnik naglasio u svom nemilitarističkom pristupu projektiranju svemirkse arhitekture, usmjeren je na prepoznavanje prostora kulture u bestežinskom stanju i za čovjeka neprirodnim uvjetima.
Potočnikov rad i doprinos arhitekturi moguće je bolje shvatiti kroz prizmu povijesti modernizma u arhitekturi, u Sloveniji i drugim zemljama. Mi možda razumijemo metodologiju Potočnikovih planova za svemirsku arhitekturu – stvoriti okruženje za naseljavanje ljudi u potpuno nehumanom okruženju kakvo je svemir i to nizom arhitektonskih rješenja koja su osmislili prominentni slovenski arhitekti u proteklih stotinu godina, unatoč činjenici da su nerijetko bili izloženi društvenoj ili rezidencijalnoj funkciji, braneći ideju o boljem životu sa svim prednostima civilizacije čak i za socijalno najugroženije skupine.
Nije slučajno da su neki modernisti i pripadnici avangarde počeli otkrivati svemir, iako sa svojim vlastitim sredstvima, još početkom 20. stoljeća. Potraga za novim umjetničkim izričajem često se poklapala s osmišljavanjem novog društvenog poretka i novog čovjeka. Svemir je otvorio radikalno novi pogled na umjetnost i sasvim moguće društvo pa je priča o tehnološkom i arhitektonskom osvajanju svemira u bliskoj vezi s utopističkim, umjetničkim istraživanjem i, samim time, umjetničkom interpretacijom što je svemir i što svemir pretpostavlja.
Kroz tri koncepta paviljon nudi različite načine za razumijevanje Potočnikove svemirske arhitekture i prostorne arhitekture općenito.
SUPRE: HUMAN bavi se Noordungovim tehnološkim i društveno-znanstvemnim projektima za ljudski životni prostor.
SUPRE: LIVING prije svega iznosi činjenicu da je svemir prepun kulturnih artefakata, uključujući arhitekturu, kao i umjetničke aproprijacije pa čak i proširenja toga pojma.
Naposljetku, SUPRE:COMPOSITE predstavlja slovensku arhitekturu u prošlom stoljeću kao prethodnika i potomka Potočnikovim aspiracija u arhitekturi; prethodnika koji ukazuje na kontekst i mentalitet ideje za arhitekturom na određenom području; potomka koji ukazuje na osnove općeg razmišljanja: na koji način arhitektura omogućava ljudsko naseljavanje? Budući da je rođena u uvjetima novih tehnoloških riješenja, u bliskoj je vezi s razvojem svemirske tehnologije.
Izložba uključuje i pregled utjecaja koji su oblikovali ovu izvanrednu osobu, te njegov utjecaj na razvoj svemirskih istraživanja. Bit će prikazan Potočnikov utjecaj koji se proteže od izdavanja knjige 1929. godine sve do video zapisa svjedočanstava najjačih današnjih znanstvenika i kozmonauta o prisustvu Noordungovih ideja u tehnološkim rješenjima 21. stoljeća.
Također će biti predstavljeni i dijelovi originalne svemirske odjeće.
Svemirsko odijelo ruske proizvodnje Sokol astronauti su prvi puta nosili 1973. godine. Koristi se za letove do svemirskih stanica u orbiti i natrag na Zemlju. Može se nositi u posebno skučenim dijelovima svemirske letjelice Soyuz gdje nema mjesta za obimnu astronautsku opremu sa svim dijelovima opreme za preživljavanje. Namijenjeno je nošenju do 30 sati u prostorijama pod pritiskom ili dva sata u vakumu; odijelo također može plutati i ima zaštitu oko vrata koja dozvoljava da se vizir podiže u vodi bez rizika propuštanja vode.
Ovo odijelo, težine 10 kg (22 libre) se sastoji od unutarnjeg sloja gumiranog polycaprolactamoma pod pritiskom i vanjskog sloja bijelog najlonskog platna. Čizme su integralni dio odijela, a rukavice se mogu skinuti te su spojene plavim anodiziranim aluminijem s ručnim spojkama. Polikarbonatni vizir može se otvoriti pomoću šarki koje su montirane blizu ušiju i pričvršćene su prirubnicama od anodiziranog aluminija; kapuljača se složi kada je vizir podignut. Odijelo ima četiri džepa te trake za podešavanje na rukama, nogama, prsima i abdomenu.
U svemiru je bilo gotovo 600 ljudi, ali ne i umjetnika.
KSEVT promiče jedinstveni pogled na prethodna znanstvena i umjetnička istraživanja svemira, odnosno pogled koji pomaže u razumijevanju ovog istraživanja kao raznolikog mentalnog napora u smjeru kultiviranja svemira. KSEVT izložbu održava u suradnji sa Centrom za obuku kozmonauta – Jurij Gagarin. Oni će uspostaviti poveznicu između HERMANA POTOČNIKA NOORDUNGA I MEĐUNARODNE SVEMIRSKE POSTAJE, JEDINE NASELJENE SVEMIRSKE ARHITEKTURE U ZEMLJINOJ ORBITI.
Na dan otvorenja će postgravitacijski umjetnik Dragan Živadinov, uz pomoć animiniranih didaktičkih svemirskih filmova ući u pitanja Kako je biti čovjek u svemiru, Kako živjeti bez poda pod nogama i Kako putovati kroz prazan svemir. Dodađaj je namijenjen najmlađim budućim astronautima.
Radionice će se održati 13.12. 2014. u 16.00 i 15.00 sati.
Kontakt: artionica@galerijaklovic.hr
– Jasmina Bavoljak, kustosica izložbe u Galeriji Klovićevi dvori
– Dragan Živadinov, autor projekta
– Miha Turšić, ravnatelj KSEVT (Kulturni centar europske svemirske tehnologije)
Izložba ostaje otvorena do 8. ožujka 2015.
