Muzeji pred izazovima budućnosti

“Za određenje izložaba i prostora namijenjenog umjetnosti nije bitna samo rasprava o arhitekturi: ako umjetnost smatramo prikazom i ogledalom društva, rasprava o muzejima postaje zapravo rasprava o sastavu samog društva i načinu njegova djelovanja” ,   (Peter Weibel: “Muzeji u postindustrijskom potrošačkom društvu (Argument za fiziku masa i protiv metafizike prisutnosti)”, INFORMATICA MUSEOLOGICA 33 (3-4), 2002.,str. 42).

U zadnjem desetljeću u svijetu se izgradio velik broj muzeja, od kojih je većina moderne ili suvremene umjetnosti. Oni više nisu samo prostori za pohranu i prezentiranje umjetnosti, već postaju mjesta okupljanja, često i s ciljem turističkog privlačenja ljudi.

Većina tih muzeja su ili bijele kutije indiferentne prema okolini ili rezultat revitalizacije industrijskih dijelova grada injektiranjem kulture. Muzej je postao ili turistički atraktor – lijepo oblikovan depo umjetnina, ili sala za sastajanje odabranih korisnika umjetnosti. Ako su muzeji svedeni na dvije tipologije, govori li Weibelova teorija  o krizi umjetnosti, a kroz to i o krizi društva?

Ima li muzej, kao skladište ili arhiv, budućnost? Ili je odgovor novi oblik muzeja u pogledu sadržaja i tipologije koji će odgovoriti na interese današnjeg društva? Ova izložba kao i pojava novih muzejskih praksi govori o promišljanju umjetnosti i muzeja na neki novi način, provokativan i društveno angažiran.

The best in heritage / The projects of influence (Najbolji u baštini / Utjecajni projekti) jedina je godišnja, svjetska manifestacija nagrađenih muzejskih, baštinskih i konzervatorskih projekata, koja se od 2002. godine kontinuirano održava u Dubrovniku krajem rujna, pod vodstvom profesora Tomislava S. Šole.

Glavni cilj trodnevne konferencije je nagraditi projekte nastale u protekloj godini, te razmijeniti profesionalna iskustva i informacije. Ovaj događaj okuplja muzejske i baštinske stručnjake (muzeologe, arhitekte, dizajnere, konzultante…), razne institucije i stručnjake širokog raspona interesa te prakse u području baštine.

Posebnost ovogodišnje manifestacije je izložba laureata postavljena u Galeriji Meštrović u Splitu, koju se može posjetiti do 11. prosinca 2015.

Kroz postav izložbe nas je provela Vesna Bulić, voditeljica marketinga Galerije Meštrović ujedno i povijesničarka umjetnosti. U razgovoru naglašava važnost vidljivosti manifestacije ovog tipa na hrvatskoj muzeološkoj, ali i cjelokupnoj kulturnoj sceni. Možemo biti slobodni reći kako je ovaj projekt dobar primjer muzejske prakse u interakciji s korisnicima. Predstavlja i nagrađuje muzeje koji su uveli nove teme  u muzejske prostore ili neke stare promišljali na nov način koji je uvijek u interakciji s korisnicima (bilo turistima bilo neposrednom zajednicom).

Teško je vjerovati da je muzej ključan sadržaj za razvoj neke sredine, jer je grad slojevit i u njemu neodvojivo pulsiraju sve razine. Ali na pravoj lokaciji, koja je definirana životom i aktivnošću, i uz socijalno angažiran koncept, može promijeniti segment urbanog života. U tom trenutku muzej postaje društveno relevantan.

Među predstavljenim projektima, kao što su muzej V. Horte u Bruxellesu, Teatro Sociale u Italiji, Muzej civilizacije u Kanadi, Nacionalna galerija Danske, Crkva Dragomirna u Rumunjskoj, Muzej Gopthenburga u Švedskoj, Muzej nevinosti u Turskoj, restauracija Saryazd tvrđave u Iranu ili Nanjing muzej u Kini, našao se i Prirodoslovni muzej u Rijeci. Dinamičan postav ocrtava konceptualnu raznovrsnost pristupa međunarodnih muzejskih praksi. Cijeli niz primjera suvereno progovara  o potrebi za aktivnim suživotom s lokalnom zajednicom.

Prirodoslovni muzej u Rijeci

Je li muzej budućnosti Memorijalni muzej Janis Lipke u Rigi koji postavlja kontroverzna pitanja i intrigom okupira javnost, Mali muzej grada u Dublinu u Irskoj koji gerilski ulazi u definirani svijet struke, osjećajući  i provodeći potrebe stanovnika, ili Muzej Toyote u Japanu koji ima punu podršku državnih institucija?

Memorijalni muzej Janis Lipke u Rigi

Svi ovi projekti govore o potrebi izlaska iz ustaljenih formi prezentacije muzeja kao zatvorene homogene strukture,  preispituju unaprijed definirane postavke i provociraju pitanja o položaju muzeja u kreiranju društva.

Muej nevinosti u Istanbulu

Većina izloženih i nagrađenih projekata muzejske izvrsnosti pita se upravo o obliku muzeja u pogledu sadržaja i tipologije koji odgovara interesima današnjeg društva.

Na taj način ispunjavaju zadatak da u istovremenosti svakodnevnice i ekskluzivnosti postanu suptilni aktivator.

Više o nagrađenim projektima čitajte na ovoj stranici.

Fotografije: Luči Plosnić, www.thebestinheratige.com