Most preko Crvenog mora
Nedavno smo pisali o natječaju za imaginarni most, projekt s velikom filozofskom i kulturnom težinom. Prisjetite se teme ovdje. Danas vam donosimo informaciju o jednom drugom mostu, koji se realizira usprkos geopolitičkim i inženjerskim preprekama.
Egipat je nedavno odobrio gradnju gigantskog mosta preko Crvenog mora o kojem se raspravlja još od 1988, a čiji je projekt prije pet godina tadašnji predsjednik Hosni Mubarak naglo prekinuo zbog sigurnosnih pitanja koja je izrazio Izrael. Današnji egipatski premijer Essam Sharaf postavio je generala Abdula Aziza, predsjednika Udruženja arapskih cestara, za glavnog nadzornika projekta.
Most dug 32 kilometra trebao bi ići preko Tiranskog tjesnaca od egipatskog Ras Nasranija do Ras Hamida u Saudijskoj Arabiji. Njegovi dijelovi trebali bi biti viseći, a mostom bi se odvijao cestovni i željeznički promet.
Geografski gledano, taj most nije veza između dva kontinenta kao onaj imaginarni između Afrike i Europe s obzirom na to da se Sinajski poluotok, teritorij Egipta, nalazi u Aziji kao i Saudijska Arabija. Međutim, most ipak ima veliko geopolitičko značenje. Kopnena veza između arapskih država sjeverne Afrike i arapskih država Bliskog istoka prekinuta je 1948. formiranjem modernog Izraela. Željeznički promet ne postoji, a cestovni je limitiran. Za Arape taj veliki konstruktivni pothvat znači ponovno povezivanje tih država kopnenim prometnicama, a time i smanjenje ovisnosti o ponekad nesigurnim pomorskim vezama od arapskih luka na Mediteranu do luka Crvenog mora. Ipak, u postrevolucijskom Egiptu, koji još potresa i ekonomska kriza, mnogi vide most kao uplitanje Saudijske Arabije u egipatsku politiku, prvenstveno zbog toga što Egipat nije u stanju sam financirati tako velik projekt, a i zbog velikih ekonomskih i geopolitičkih posljedica koje bi most prouzročio. Najznačajniji je svakako i izvoz nafte iz Saudijske Arabije kopnenim putem u države sjeverne Afrike i njihove luke. Dalje, geopolitički gledano, Tiranski tjesnac mjesto je sukoba Egipta i Izraela. Jedina luka Jordana, Aqaba, i jedina luka Izraela na Crvenom moru, Eilat, prometuju upravo kroz taj tjesnac. Odluka Egipta da zatvori tjesnac za brodski promet 1967. glavni je razlog Šestodnevnog rata. A most na toj strateškoj poziciji, gdje sigurnost prometa i danas kontroliraju mirovne snage Ujedinjenih naroda, Egiptu daje kontrolu nad prometom. Može se pretpostaviti da će realizacija tog mosta izazvati dosta međunarodnih polemika, te s obzirom na to koliko je puta projekt iniciran i prekinut, gradnju mosta treba uzeti s rezervom. Dodatni izazov inženjerima koji će graditi most svakako je i činjenica da je Crveno more jedna od seizmički najaktivnijih zona zemlje. Pri gradnji mosta treba uzeti u obzir mogućnost katastrofalnog potresa.
Ipak, usprkos svim ekonomskim i geopolitičkim vezama koje će taj most omogućiti, navodi se da njegova isplativost najviše ovisi o hodočasničkim turama. Milijuni sjevernoafričkih muslimana godišnje posjećuju sveta mjesta u Saudijskoj Arabiji. Most bi skratio i pojednostavnio taj put te se predviđa još veći broj hodočasnika nego do sada. A troškovi mosta, od oko 3,6 bilijuna eura, mogli bi se pokriti od cestarine koje bi plaćali upravo hodočasnici.
Tonči Kranjčević Batalić
