Mediteran kakav je nekoć stvarno bio
Kako je izgledao život na hrvatskom Jadranu početkom 20. stoljeća u vrijeme naših prabaka i pradjedova – nona i nonića, dojmljivo prikazuju živopisne crno-bijele fotografije u sklopu izložbe “Tisuću devetsto i neke”, koje su u organizaciji “Prijatelja mora” prošloga petka zaposjele bašćansku rivu i plijenit će poglede mnogih turista, a i brojnih “domaćih” do kraja ovoga (radnog) tjedna u Baški iz koje izložba seli u Krk pa dalje Jadranom da bi krajem kolovoza stigla i u Zagreb.
Portret strica Roberta u Zadru, parada automobila na splitskoj rivi, tranzicija u Rijeci, potonuće parobroda Galatea u Šibeniku, novi ženski kostimi na Bačvicama, Mariacchi bend na Rabu … samo je dio bogate fotografske baštine kroz koju se može ne samo vidjeti, nego i proživjeti atmosfera Mediterana početkom prošloga stoljeća.
1. Žena iz Baške, 1920, Povijesni i pomorski muzej hrvatskog primorja Rijeka
2. Zvonimir Novaković: Brat Robert, 1923, Narodni muzej Zadar
3. Opatija, 1913, Zbirka Miljenka Smokvine
U prilog tome svjedoče i komentari šetača, koji su nakon otvorenja usprkos žarkom podnevnom suncu pomno proučavali fotografije i divili se pojedinim detaljima, pokojem možda i nasmijali, znajući nostalgično i uzdahnuti pri pomisli na ono klasično kakav je život nekada bio – sa svim dobrim i lošim stranama ili pak sjećanju na fotografije sa sličnim prizorima koje čuvaju u svojim komodama ili gledaju na zidovima vlastitih domova.
4.
5.
6.
7.
Uostalom, dobar je dio građe za izložbu prikupljen upravo iz privatnih zbirki, ali i iz fotoklubova te muzeja i galerija, a s obzirom na to da su fotografije na 62 velika formata natpisima predstavljene osim na hrvatskom i na engleskom te talijanskom jeziku, i turistima su objašnjenja pružila dodatan uvid u kontekst izložbe.
8.
9.
10.
Što se tiče točnog porijekla ove vrijedne kulturološke dokumentarne zbirke, ona je prikupljena iz fundusa nacionalnih muzeja: Pomorskog i povijesnog muzeja hrvatskog primorja, Lošinjskog muzeja, Narodnog muzeja Zadar, Muzeja grada Šibenika, Muzeja grada Splita te privatnih zbirki: Smokvina, Budičin, Franolić, Seferović i Margit Verderber Drucker, a radove je selektirao stručni tim fotografskog festivala “Rovinj-photodays”.
11. Rijeka, Trickl, 1930, Povijesni i pomorski muzej hrvatskog primorja Rijeka
12. Mihovil Novaković: prometna nesreća na putu za Benkovac, cca 1920, Narodni muzej Zadar
Inače, ova najveća fotografska izložba na otvorenom već šestu godinu obilazi trgove i rive hrvatskog Jadrana, a proteklih godina njezine su teme bili trilogija “Neusporedivo plavo”, “More kao platno” i “Mediteranski eseji” te “Velikani hrvatske fotografije 50-ih” i “Crno bijelo 60-ih”.
13.
14.
15.
Ovu nacionalnu kulturološko turističku kampanju “Prijatelji mora” osmislili su 2009. riječka udruga Livingstone i tvrtka Astoria u cilju skretanja pozornosti domaće i strane javnosti na ulogu fotografije u medijskoj kulturi te društvenu odgovornost i stalnu vrijednost promicanja ekologije i očuvanja Jadranskoga mora.
16.
17.
18.
Fotografije s izložbe u cijelosti možete pogledati i ovdje, no vjerujte nam, doživljaj na otvorenom nemjerljivo je jači pa ako stignete, svakako ljetni serijal „Prijatelja mora 2015.” pogledajte uživo. Prilika za to sve do sredine rujna, ovisno o rasporedu, pruža se u Krku, Zadru, Biogradu, Šibeniku, Splitu, Rabu, Malinskoj, Rijeci i Zagrebu.
