Koolhaas spašava Moskvu
Moskva ima reputaciju kaotičnog grada u kojem u građenju sve prolazi – prednost pred arhitektonskim i urbanističkim vrijednostima imaju interesi kapitala. Zadnjih desetljeća su mnoge povijesne zgrade srušene ili jednostavno propadaju dok su podignute stotine arhitektonski nezanimljivih i građevinski nekvalitetnih poslovnih i stambenih zgrada.
No, nedavno se u Moskvi otvorila nova institucija, Institut Strelka, čiji bi zadatak trebao biti da uvede nekog reda u taj kaos, da u društvu potakne dijalog o prostoru i, naročito, da ‘’odgoji’’ novu generaciju urbanista koji će popraviti sliku grada. Taj neprofitni, nezavisni Institut za medije, arhitekturu i dizajn pokrenut je u suradnji s AMO-om, think tankom OMA-e Rema Koolhaasa. Studenti će tamo obrađivati fenomene koji trenutno oblikuju Rusiju, a na kraju akademske godine će prezentirati projekte nastale pod mentorstvom ruskih i međunarodnih vodećih stručnjaka u različitim područjima rada.
“Današnja slika Moskve, ali i drugih ruskih gradova odgovara distopijskom urbanom pejzažu, a razina degradacije prostora se još povećava. Mi tu sliku ne možemo nabrzinu popraviti, ali na tome trebamo početi raditi’’, rekao je Ilija Oskolkov-Tsentsiper, predsjednik Strelke.
Institut je otvoren predavanjem Rema Koolhaasa, koji će biti nositelj poslijediplomskog programa na Strelki, namijenjenog ruskim i međunarodnim studentima te će posjećivati Moskvu svaka dva mjeseca kako bi održao predavanja. U Strelki planiraju i niz ljetnih radionica i predavanja o arhitekturi i urbanom planiranju, s posebnim fokusom na situaciju u Rusiji.
Ciglena zgrada u kojoj je Strelka nalazi se u centru Moskve, nadohvat Kremlja. Do 2007. godine je to bila tvornica čokolade. Kada se tvornica iselila prije tri godine, tamo su planirani stanovi za superbogataše, no kriza je to zaustavila pa su se u tvornicu na kraju uselile galerije, restorani i Strelka. Financiranje instituta se dobrim dijelom oslanja na donacije Alexandera Mamuta, investitora milijardera koji je bio poznat po vezama s obitelji Borisa Jeljcina te je bio i njegov savjetnik u devedesetima, ali je profitirao i u Putinovoj eri. Ulaganje u Institut će doseći oko 10 milijuna dolara do kraja godine, što je kap u moru bogatstva tog ruskog oligarha. No zanimljivo je da je on izjavio medijima da su arhitekti u Rusiji često previše servilni i previše povezani s poslovnim interesima. Njegov je interes, kako je rekao, da promovira istraživanja, proučavanja i dublje razumijevanje arhitekture te da napravi ”nešto dobro za Moskvu”.
Među moskovske ”monstrume” se najčešće ubrajaju spomenik ruskome caru Petru Velikome, vjerojatno najnepopularnija nova skulptura u Moskvi. Smješten je u blizini Instituta Strelka, a urbana legenda kaže da je to zapravo bio spomenik Kristoforu Kolumbu, koji su Rusi htjeli pokloniti Amerikancima kada se obilježavala 500. obljetnica njegova putovanja 1492. godine. No kada je poklon odbijen iz estetskih razloga, navodno je samo glava zamijenjena onom Petra Velikoga. Zatim, drugi terminal aerodroma Šeremetljevo; tmurna, socijalistička zgrada sagrađena za Olimpijadu 1980. godine. Na crnoj listi su i neboderi izgrađeni u jednoj od najljepših gradskih četvrti Arbat, u kojoj su niske stambene zgrade iz 19. stoljeća počeli rušiti još prije nekoliko desetljeća da bi tamo niknuo Novy Arbat s velikim sivim kompleksom nebodera.
