Nama je stalo. A vama?
Centar za mirovne studije te Centar za LGBT ravnopravnost (Queer Zagreb, Zagreb Pride i LORI), pokrenuo je prvu kampanju protiv homofobije pod naslovom „Jer nam je stalo“, u kojoj sudjeluju osobe iz hrvatskog javnog života, posve ravnopravno sa ljudima iz zajednice. Kampanju karakteriziraju tri različita medija: tiskani materijali (plakati i letci), video spot i radio džingl. Svojim konceptom upozorava ne samo protiv homofobije već svakog oblika diskriminacije, a postavljeni su na billboardima diljem Hrvatske. Ovakav vid senzibilizacije javnosti, pokazao se osobito potreban nakon nemilog splitskog pridea, obilja homofobnih izjava javnih ličnosti u medijima, općenito verbalnog i fizičnog nasilja kojem su izložene LGTB osobe.
Iako u potpunosti podržavamo ovu kampanju, a portal prati vizualnu kulturu i produkciju pa ne možemo se ne osvrnuti na njezin vizualni identitet koji potpisuje autorski tim Barbara Blasin, Gordan Bosanac, Marko Jurčić, Srđan Kovačević , Igor Marković, Matea Popov i Cvijeta Senta.
Nažalost, billboard kampanja više nalikuje na reklamu za boje za zidove, formirajući šest skupina ljudi koji stoje u neprirodno photoshopiranim pozama. Iako korištene boje vjerojatno sugeriraju duginu zastavu, one su pojedinačno istaknute, a kako su reproducirane u poprilično zagasitim tonovima, njihov se smisao gubi. Svaka boja, doduše, nosi svoje objašnjenje koje možete pročitati u nastavku, ali realno nema puno veze sa simbolikom pojedinačne boje. Sam stav sudionika u kampanji ne djeluje opušten, dapače, poprilično krut i namješten ne može puno komunicirati sa potencijalnim promatračima. Problematično nam je i korištenje zapovjednog oblika „Dosta homofobije!“, koji se često pokazao kao kontraproduktivan u oglašivačkoj industriji, a ovako djeluje čak pomalo prijeteći. Pitanje je koliko samo korištenje javnih osoba može pomoći u osvještavanju javnosti, a koliko bi u tome bila uspješnija razrađenija kampanja. Bojimo se da će ovakva, poprilično vizualno razočaravajuća kampanja, imati i razočaravajuće rezultate.
U nastavku pročitajte s kakvom se svakodnevicom moraju nositi LGBT osobe i koja prava potražuju:
CRVENA
Svaka druga LGBT osoba doživjela je neki od oblika nasilja, od čega se najmanje jedna trećina odnosi na zločin iz mržnje. Sloboda javnog okupljanja LGBT osoba ugrožena je djelovanjem nasilnih grupa i javnim pozivima na linč. Iako je zabrana diskriminacije regulirana Zakonom, izrečene kazne za zločine iz mržnje su uglavnom simbolične ili uvjetne. Provedba nacionalnih i međunarodnih propisa, vezanih uz zaštitu LGBT osoba nedopustivo je niska.
NARANČASTA
Hrvatsko zakonodavstvo mora prepoznati prava i potrebe transrodnih osoba, od kvalitetnog zdravstvenog osiguranja do uklanjanja administrativnih barijera prema osobama koje namjeravaju napraviti ili su u procesu spolne tranzicije. Potrebno je prilagoditi sve Zakone i podzakonske akte koji su neosjetljivi na promjenu spolnog statusa osoba koje prolaze ili su prošle spolnu tranziciju tako da im se priznaju sva prava u skladu s novim identitetom.
ŽUTA
Ne postoji dovoljna institucionalna potpora u suzbijanju transfobije i homofobije. Ne postoji javna osuda homofobije i transfobije na svim razinama, uključujući nositelje izvršne vlasti, a što je standard u zemljama EU. Političke stranke u RH u svojim programima nemaju izdvojeno poglavlje vezano uz LGBT prava, politike i teme, a svega nekoliko stranaka u svojim publikacijama spominju LGBT osobe ili LGBT prava, ali i tamo uzgredno i površno.
ZELENA
LGBT osobe nemaju ravnopravan tretman u dobivanju javnih zdravstvenih i socijalnih usluga, te niza drugih ekonomskih, društvenih i kulturnih prava koja proistječu iz bračnog statusa. Danas osobe koje žive u braku uživaju preko 60 različitih prava, dok LGBT parovi, preko Zakona o istospolnim zajednicama, uživaju svega 2 prava. Ukidanje diskriminacije životnih zajednica LGBT osoba trebao bi biti jedan od prioriteta hrvatskog zakonodavstva.
PLAVA
U javnim školama trenutno ne postoji edukacija o ljudskim pravima, pa tako niti o aspektu ljudskih prava koji se odnosi na LGBT osobe. Europski odbor za socijalna prava još 2009. godine je eksplicitno zamijetio kako tvrdnje u kurikulumu “stigmatiziraju homoseksualne osobe i utemeljene su na negativnim, iskrivljenim, osuđujućim i degradirajućim stereotipima“, te očekujemo da se zamijene sadržajima koji rade na suzbijanju predrasuda i stereotipa.
LJUBIČASTA
Seksualna orijentacija, rodni identitet i rodno izražavanje predstavljaju jedne od najčešćih osnova diskriminacije i nasilja. U društvu postoji jaka homo/bi/transfobija i LGBT osobe izložene su marginalizaciji i svakodnevnom psihičkom i fizičkom nasilju. Potrebno je u narednom periodu predano provoditi Nacionalu politiku za ravnopravnosti spolova, a očekujemo i da Vlada RH napravi Akcijski plan za suzbijanje nasilja i diskriminacije LGBT osoba.
