Novi izgled Gornjeg grada

Grič

 

Najavljeno uređenje parka Grič izvodi se po vašem projektu. Koje su glavne karakteristike projekta, uključujući i ograničenja?

Uređenje parka započelo je upravo prije nekoliko dana. U prvoj etapi predviđeni su istražni radovi od jugozapadne kule prema sjeveru, u duljini od oko pedeset metara. Samo gornji slojevi zemlje mogu se iskapati strojno, a nakon toga do dubine oko tri metra treba pažljivo ručno iskapati uz nadzor arheologa. Istovremeno, u prisutnosti statičara treba pažljivo pratiti eventualne konstruktivne potrebe, što znači npr. treba li simultano sanirati zid. Osnovna je karakteristika uređenja parka, dakle, prezentacija postojećeg zapadnog bedema, jugozapadne kule i južnog bedema prema Strossmayerovu šetalištu. Na taj će način srednji vijek postati prisutan u gradu.
U ranijim istraživanjima pronađeni su i ostaci anžuvinske palače i kule uz nju, neposredno uz zgradu Grič br. 1. Da bi se zid prezentirao sa strane Parka Grič, slojevi se oslobađaju pažljivim denivelacijama, s time da se maksimalno čuva korijenski sustav postojećih stabala u parka. U uređenju preostalog dijela parka, prema drugoj koncepcijskoj premisi, restituirat će se karakteristike parka iz 19. stoljeća, kada je nastao. Moguće je, a i teži se prema postojećim kartama i fotografijama, zadržati karakter staza pokrivenih sipinom i zelenih parkovnih otoka s visokim stablima. Ujedno će se ispitati mogućnost vraćanja djelomično očuvane Rendićeve fontane, čiji su dijelovi danas u MUO-u. Zbog takve buduće organizacije sadržaja Parka Grič, kip „Dječak“ koji je danas ondje, preselit će se na tzv. Vranicanijevu poljanu, u dogovoru s autorom, kiparom Tomislavom Ostojom.

U medijima je najavljen i javni natječaj za spomenik Andriji Mohorovičiću na prostoru Parka Grič. O kojoj se točno lokaciji radi? Na zgradi DHMZ-a odavno postoji spomen-ploča Mohorovičiću pa smatrate li da je uputno postavljati još i spomenik, i to baš u malom parku koji će dobiti i fontanu?

Postoji veliki interes Sveučilišta i Družbe braće hrvatskog zmaja da se, s obzirom na svjetski ugled Andrije Mohorovičića, u blizini današnje zgrade Meteorološkog zavoda njegova prisutnost i rad na tom mjestu obilježe spomenikom ili nekom memorijalnom formom. U sjeveroistočnom dijelu parka predviđeno je mjesto za spomenik i oblikovan natječajni program, koji bi trebao dati odgovor na te zahtjeve. Točno mjesto spomenika naznačeno je u našim grafičkim prilozima pa se vidi njegov odnos prema ostalim elementima parka.

Grič

Je li projektom predviđeno da u parku bude besplatno dostupna pitka voda, posebno s obzirom na to da je ranije tamo postojala manja česma te da je dostupnost besplatne pitke vode poželjan standard javnih parkova?

Simultano s Parkom Grič razmatralo se i pitanje uređenja tzv. Vranicanijeve poljane, za koju povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević sugerira naziv Kapucinski park, uz pretpostavku prenamjene zgrade Meteorološkog zavoda, jednom kad se on iseli. Preispitivala se mogućnost odgovarajućeg povezivanja tog novog parka s istočne strane zgrade s njezinim budućim, a zasad neodređenim, sadržajem, koji bi morao biti javan. Također se razmatralo povezivanje parka Grič i tzv. Vranicanijeve poljane. To zahtjeva odgovarajuću opremu: klupe, plinsku rasvjetu i ostalo, što bi svojim dizajnom pokazalo da među njima postoji srodnost. Uz te parkovne elemente i novu poziciju „Dječaka“, planirana je i česma u neposrednoj blizini manjeg dječjeg igrališta, što će se upotpuniti s još ponekim elementom. Vrlo je točna konstatacija da u javnim prostorima na južnom perimetru Gornjega grada mora postojati pitka voda, besplatno dostupna. U svakom slučaju, Vranicanijeva poljana dosad je tek djelomično parkovno uređena.

Vranicanijeva poljana

Kada danas, s odmakom, pogledate: biste li što mijenjali na vašem projektu Vranicanijeve poljane? Primjerice, bi li bila manja površina pod sipinom ili veće dječje igralište koje je sada ugurano u kut, odnosno bi li neke od klupa trebalo okrenuti prema gradu i atraktivnom pogledu ili bi rješenje zelenila bilo sofisticiranije čime bi se unijelo više dinamike i pridonijelo ambijentalnosti i boravišnim kvalitetama?

Današnje stanje nije finalno, zelenilo se tek razvija, a u našim grafičkim simulacijama može se vidjeti kako bi park trebao izgledati kad bude doista dovršen. Na sipini će se urediti novi zeleni otok s kipom „Dječaka“, a uz to se predviđa još poneki element za dječje igralište. Što se tiče klupa uz Lotrščak s pogledom na grad – naravno, pogledi su prekrasni, ali vrlo vjerojatno će upravo u tom dijelu južni bedem biti rekonstruiran do otvora na zapadnom pročelju, kako to predviđaju arheolozi.

Foto: Mario Anić

Što mislite o mogućnosti otvaranja pješačke komunikacije između tog parka i Strossmayerovog šetališta, posebno s obzirom na logičnost pa i nužnost takvog prolaza? Možda u vidu malog i nenametljivog drvenog stubišta?

Ideja je možda zanimljiva, ali kota južnog bedema bit će nešto podignuta pa takva komunikacija nije moguća. Osim toga, komunikacija sa Strossmayerovim šetalištem postoji sto metara dalje, duž zgrade Meteorološkog zavoda, i to bi moralo biti dovoljno. U prizemlju zgrade Zavoda očekuje se promjena sadržaja, možda će to biti galerija ili kavana, kakva je tu bila, a zvala se „Promenada“, pa će valjda i šetalište zaživjeti.

Najavljena je i rekonstrukcija Strossmayerovog šetališta? Možete li reći nešto o tome?

Kao i kod Parka Grič, i kod Strossmayerova šetališta najvažnije je pitanje prezentacije južnog bedema i kula. U zapadnom dijelu, osim tehničke sanacije podzida prema padinama, ključno je uspostaviti odgovarajući odnos prema postojećim prostornim elementima. Na nekadašnjem mjestu muzičkog paviljona ponovo će se izgraditi paviljon, uvesti plinska rasvjeta, urediti parter, dok je na istočnoj sekvenci ključno pitanje definirati odgovarajući odnos prema Emilijevoj zgradi, odnosno cjelokupnom Trgu Gradec.

Gdje točno planirate smjestiti muzički paviljon i je li razmatrana mogućnost nekog suvremenog rješenja, budući da se nije radilo o nikakvom posebno vrijednom objektu?

Mjesto će biti na nekadašnjem mjestu, a razmatra se i mogućnost suvremenog izraza.

Plato Gradec

Plato Gradec, kako što ste i naveli, valjalo bi riješiti isključivo putem javnoga natječaja. Što je sve pritom važno?

Neupitna je potreba raspisivanja javnog natječaja, ali taj natječaj nikako ne bi smio biti anketni. Drugim riječima, najprije biti trebalo vrlo pažljivo izraditi program i uključiti u njega sve aspekte, a ima ih dosta. Programom treba decidirano formulirati relacije prema Klovićevim dvorima, prema gimnaziji, prema Emilijevoj zgradi, prema istočnom bedemu. Natječaj će uspjeti samo ako bude imao takav, vrlo dobar projektni program i postavljen zahtjev da isključivo i bespogovorno kompetentan žiri valorizira natječajne radove.

Ne ulazeći u kvalitetu projekata, moramo vas pitati ne bi li institut javnog natječaja bio bolji i demokratičniji način iznalaženja najboljih rješenja za javne površine, koji se uređuju po vašim projektima? Što općenito mislite o tome da se projekti, poput javnih parkova koje uređujete ili npr. nove pješačke zone oko tzv. Trga Europe, rješavaju bez javnih natječaja?

Potpuno se slažem, vrlo je važno za javne prostore raspisivati javne natječaje. Ali za njihov uspjeh neophodno je da program izrade odlični poznavatelji problema i jednako tako relevantan žiri. Prečesto to nije ni približno slučaj.
Što se gornjogradskih prostora tiče, već sam naglasio da za Trg Gradec svakako treba raspisati javni natječaj. No što se tiče Parka Grič, tu se ne radi o slobodnoj autorskoj koncepciji, nego o pažljivom nastavku istraživanja arheoloških i prostornih elemenata, koje je povjereno koordiniranoj skupini arheologa, konzervatora, statičara i projektanta. Drugim riječima, radi se više o obzirnoj rekonstrukciji, iza koje stoji tim stručnjaka, nego o autorskom domišljaju. I u ovom trenutku, kad je već počela izvedba, još uvijek se dorađuje koncepcija uređenja parka, a sve otkriveno utjecat će na njegov konačni izgled.

Jezuitski trg

Većina gornjogradskih trgova danas je svedena na parkirališta, čime je zapravo u potpunosti poništen njihov karakter javnih trgova. Radikalni primjeri totalnog poništavanja su Jezuitski i Markovićev trg. Kakva rješenja vidite za te i druge trgove, jednom kad prestanu biti parkirališta? Što mislite o ideji da Markovićev trg dobije malu vertikalu, možda suvremenu česmu, i na taj način bude postuliran kao – trg?

Potpuno se slažem. Parkiranje mora nestati. Prije nekoliko mjeseci izradili smo prijedlog za natječaj uređenja Markovićeva trga povodom 100. obljetnice smrti Franje Markovića, filozofa i rektora Sveučilišta, koji je tu stanovao i prema kojem je trg nazvan, ali i povodom 150. obljetnice nastanka teksta poznate budnice „U boj, u boj, za narod svoj“ iz opere Ivana Zajca „Nikola Šubić Zrinjski“.

Markovićev trg, foto: Mario Anić

Podizanje kvalitete javnog prostora Gornjeg grada de facto je nemoguće bez uklanjanja prometa, osobito s trgova. Iznijeli ste ideju tunela ispod Gornjeg grada, možete li reći nešto o tome?

Ta je ideja u završnoj fazi razmatranja i vrlo brzo ću moći preciznije odgovoriti na to pitanje. Svakako je neophodno ukloniti promet iz Gornjega grada koji bi morao postati predominantno pješačkom zonom.

Kako komentirate novi izgled Mesničke ulice?

Uređivati povijesni prostor je posebno složeno i u procesu odlučivanja o tome potrebna je suradnja arhitekta, povjesničara umjetnosti, arheologa, stručnjaka za pitanja prometa, instalacija, rasvjete i ostalih. Pretpostavljam da je takva suradnja postojala i kod Mesničke, tim više što je donesena odluka o promjeni dotadašnjeg poprečnog profila i teksture pločnika s kamenom umjesto asfaltom. Nisam siguran je li javnost tijekom projektiranja bila obaviještena o budućem izgledu ulice. U svakom slučaju to je bilo potrebno. Čini mi se da bi svi sudionici, s obzirom na današnju sliku i reakciju dijela javnosti, trebali ponovno razmotriti potrebu eventualne dorade. Bilo bi dobro da se mane učinjene na Mesničkoj ne ponove u budućem uređenju Radićeve/Duge ulice, kojoj bi ipak trebalo očuvati profil i identitet.

Prošle godine izabrani ste za predsjedavajućeg komisije koja je trebala donijeti integralni plan regulacije Save. U kojoj je fazi taj projekt?

S obzirom na to da su u ranijem natječaju nagrađena tri jednako vrijedna rada, čiji su nosioci bili timovi eksperata, i nagrađeni autori i predsjedništvo Društva arhitekata Zagreba zamolili su me da budem koordinator zbog eventualnih dilema u usklađivanju te tri različite nagrađene koncepcije uređenja Save. No, cijela je akcija u jednom trenutku prekinuta. Naglasio bih da je u pitanju uređenja Save najvažnije da se ono ne svede na puko hidrotehničko pitanje, bez obzira na ogromnu važnost tog aspekta. Najbitnijim smatram da se, uz pretpostavku uređenja vodotoka, taj prostor ne shvaća kao potencijal za građenje, nego kao jedinstven, velik zeleni void. Zagreb će biti zaista grad na Savi ako uz nju bude sustav parkova, a ne izgradnja.

Savski trg

Što mislite o prijedlogu formiranja Savskog trga sa sjeverne strane Tromostovlja, odnosno na mjestu sadašnjeg okretišta tramvaja i autobusnog stajališta, koje je i jedno od povijesnih mjesta izlaska Zagreba na Savu?

To mjesto je izrazito važno, a upravo sam pročitao u novinama da će se i urediti, ali nisam vidio predloženo rješenje. One koji su stariji podsjetit ću na taj prostor prije velike transformacije koja ga određuje danas, osobito na njegovani park ispred Gradskog kupališta, a i na samo kupalište, koje je zajedno sa svim njegovim javnim i zelenim površinama možda trebalo zaštiti i očuvati kao dio povijesti Zagreba.

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektoničkih medija

Foto: Saša Šimpraga, Mario Anić, Wikipedia