Alfred Keller, Austrijanac koji je dao pečat mediteranskoj arhitekturi Jadrana

Modernom interpretacijom tradicionalnih mediteranskih oblika austrijski arhitekt, slikar i grafičar Alfred Keller dao je jedinstven i prepoznatljiv pečat otoku Lošinju, ali i drugim prostorima Jadrana te nesumnjivo pridonio razvoju hotelijerske arhitektonske misli – na što je podsjetila izložba “Alfred Keller – arhitektonski projekti na Lošinju i prostoru Hrvatske” autorice dr. sc. Jasenke Kranjčević, u kojoj do 22. svibnja možete uživati u galeriji Modulor zagrebačkog Centra za kulturu Trešnjevka.

Otvaranje novih građevina prema suncu uz veliku pozornost posvećenu uređenju zelenila te uporabu sjenovitih pergola i trijemova, koji osiguravaju ugodan boravak na otvorenom tijekom vrućih dana, glavne su karakteristike Kellerovih radova među kojima se ističu hotel “Alhambra” te dogradnja sanatorija dr. Hajoš u Malom i galerija u Velom Lošinju, kao i nerealizirani projekti hotelsko-lječilišno kupališni sklop na otoku Susku i lučka zgrada u Velom Lošinju.

Alfred Keller

Alfred Keller

“Iako zanemaren, a često i osporavan od pojedinih stručnjaka u Hrvatskoj između dva svjetska rata i nakon Drugoga svjetskog rata, Keller se ističe otvorenošću prema novim idejama, koja se očituje u tome što je on, iako obrazovan u tradicionalnom historicizmu, svojim projektima udahnuo modernu interpretaciju tradicionalnih mediteranskih oblika, prezentirajući regionalne oblikovne elemente na svoj specifičan način”, istaknula je Kranjčević na otvaranju izložbe nastale u suradnji Lošinjskog muzeja i Instituta za turizam na kojem autorica radi na znanstvenim i stručnim projektima.

Jasenka Kranjcevic

dr. sc. Jasenka Kranjčević s Instituta za turizam

Keller je, uz određene prekide, u Hrvatskoj djelovao od 1910. do 1936. godine i to uglavnom na jadranskom području uz iznimku uređenja pročelja NAME odnosno trgovačkog centra Kastner&Öhler u zagrebačkoj Ilici. Široj stručnoj javnosti u Hrvatskoj su najpoznatiji njegovi projekti za izgradnju kućica uz južno pročelje Dioklecijanove palače u Splitu i vila Šeherezada u Dubrovniku.

6

NAMA

Na izložbi u galeriji Modulor, koja je izvorno predstavljena prije dvije godine na Lošinju, prezentirano je Kellerovo cjelokupno arhitektonsko stvaralaštvo na prostoru Hrvatske, ali s naglaskom na lošinjske realizacije. Naime, najbrojniji Kellerovi projekti odnose se na hotele u razdoblju prije Prvog svjetskog rata na Lošinju i Susku te u Trogiru, Splitu, Trstenu i Dubrovniku. Između dva svjetska rata Keller je također projektirao i hotele za Hvar, Split i Dubrovnik, ali nijedan nije izveden.

7

Projekti Alfreda Kellera na Lošinju

Među prvim projektima na otoku Lošinju (od ukupno čak sedam) Keller je radio rekonstrukciju vile dr. Graffa nedaleko crkve svetog Antuna u Velom Lošinju. Na postojećoj prizemnici vješto je nadogradio potkrovlje i dvije etaže na kojima je napravio lođu i terasu što je odstupalo od dotadašnjeg tradicionalnog vanjskog oblikovanja.

9

Vila dr. Graffa, Lošinj; tlocrt prizemlja

Volumen kuće Keller dijeli izmicanjem i lomljenjem krovnih ploha blagog nagiba u različitim smjerovima, a pročelja je oblikovao bez ornamenata. Premda mala parcela u središtu Velog Lošinja nije omogućavala uređenje raskošnog vrta, Keller je i tome doskočio naglasivši pergolom glavni ulaz u kuću, koja je danas poznata kao vila Franz i koristi se kao hostel.

10

Vila Geutebrück (penzion Matilda)

Nedaleko spomenute vile Keller je projektirao i rekonstrukciju vile Geutebrück, poznate i kao penzion Matilda, koja je nakon zahvata imala 11 soba za iznajmljivanje, a oblikovana je također jednostavnim pročeljem, no uz korištenje mediteranskog otvora – balkona i danas se zgradu koristi kao odmaralište za djecu s posebnim potrebama.

Jednostavno pročelje odlikuje i nadogradnju treće etaže sanatorija Betania za oporavak djece, odraslih i bolesnih svećenika, koju je Keller projektirao u središnjem dijelu Veloga Lošinja s velikom terasom ukrašenom zelenilom za boravak bolesnika na otvorenom.

5

Lučka zgrada, jugozapadno pročelje

Keller je izradio i projekt za zgradu lučke uprave u Velom Lošinju, koja je zbog strmog terena u donjem dijelu trebala biti korištena kao administrativni dio, a u gornjem se trebala vezati za šetnicu kao vidikovac. Iako su radovi započeli, realizaciju je prekinuo početak Prvog svjetskog rata.

1

Galerija Veli Lošinj, pročelje i tlocrt

Galerija odnosno trijem Wandelhalle (čest arhitektonsko-urbanistički detalj lječilišta koji je imao javnu funkciju šetnje, odmora i razbibrige) na rtu Leva, koja služi i kao zaklon od hladnog sjevernog vjetra, svojim oblikovanjem predstavlja specifičan element uređenja naselja po uzoru na lječilišta u srednjoj Europi, doduše, manjih dimenzija. Galerija ispred koje se nalazi park s agavama, nalazi se na rtu strme uvale, a njezin volumen završava modificiranom ostakljenom kulom s prekrasnim pogledom na more u tri smjera kao logičan slijed rasta terena iz mora do groblja na uzvisini.

2

Hotel Alhambra – stari

U uvali Čikat, zaklonjenoj od vjetrova, u Malom Lošinju Keller je neposredno uz more projektirao tada moderan i luksuzan hotel Alhambra u čijem se središnjem dijelu izdiže modificirana kula, koja podsjeća na srednjovjekovnu kulu, a s koje se pruža prekrasan pogled na uvalu. I sve sobe imaju pogled na more zahvaljujući oblikovanju hodnika u obliku slova “u” orijentiranom u smjeru sjevera, a zgradu krase balkoni, terase i lođe dok je ispred hotela uređeno kupalište i malo pristanište za brodove.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Hotel Alhambra – “novi”

Punu pažnju Keller je posvetio i uređenju vrta s mediteranskim biljem, a s obzirom na to da se hotel koristilo i zimi, imao je centralno grijanje, električnu rasvjetu i grijanu morsku vodu. Danas je, međutim, Alhambra srušena i navodno bi trebala biti rekonstruirana pri čemu Kranječvić upozorava na izuzetno žalosnu činjenicu da zasad (a upitno je i u budućnosti) ništa od ovih projekata nije zaštićeno kao kulturno dobro.

8

Sanatorij dr. Hajoša

Također na području Čikata Keller je od 1910. do 1913. projektirao i dogradnju istočnog krila sanatorija Rudolfa Hajoša, nekad patricijske vile Premuda. Sve sobe imale su pogled na more, tekuću vodu, električnu rasvjetu i centralno grijanja. I ovdje je velika pažnja bila posvećena uređenju vrta kao parka u kojem su na tri hektara zasađena mediteranska stabla i ruže, a rekreaciju se nudilo na teniskim terenima i u dvorani za vježbanje. Nažalost, građevina je oštećena u Drugom svjetskom ratu, a poslijeje dodijeljena poduzeću Jadranka te ju se koristilo kao radnički hotel za sezonske turističke radnike, a danas je u privatnom vlasništvu i vrlo lošem stanju.

11

Vrt Sanatorija dr. Hajoša

Doktor Hajoš planirao je i izgradnju hotelsko – lječilišnog sklopa te morskog kupališta na otoku Susku, ali zbog Prvog svjetskog rata nije realiziran. Izbijanje rata spriječilo je i realizaciju Kellerova projekta katoličke župne crkve i pripadajućeg župnog dvora u Opatiji, kao i još neke projekte. I to ne samo njegovih, nego i drugih arhitekata, o čemu smo već pisali na temu izložbe “Fragmenti prekinutog vremena – neizvedeni projekti turističke arhitekture“.

4

Hotelsko-lječilišni sklop Susak

12

Župna crkva i dvor u Opatiji

 

“Keller je posjedovao istančan osjećaj za mala naselja kakva prevladavaju na Kvarneru i svi su njegovi projekti izrađeni tako da se uklapaju u prostor bez želje za dominacijom čime je pridonio očuvanju mediteranske slikovitosti i nesumnjivo razvoju hotelijerske arhitektonske misli,”, ističe Kranjčević te zaključuje: “S vremenskom distancom od jednog stoljeća od njegova djelovanja na području Kvarnera, može se zaključiti da je Keller odabrao vlastiti arhitektonski izraz i da su njegove realizacije na otoku Lošinju dale određen pečat prostoru odišući jedinstvenošću i prepoznatljivošću.”