Apatični vs odgovorni građani

Dvorana Poslijediplomskog središta u Dubrovniku bila je puna ovaj ponedjeljak, 28. travnja. Razlog? Publika je u mislima imala samo jedno pitanje – Je li referendum uspjeh ili neuspjeh? Naime, proteklo je točno godinu dana od famoznog dubrovačkog referenduma o golfu na Srđu, mjestu susreta političke elite i običnih građana, a na zahtjev građana.
Dvosatnu tribinu vodili su dr. Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, novinar Luko Brailo te Dragan Zelić iz GONG-a, izloživši prošlost, sadašnjost te neizvjesnu budućnost projekta, a uz to i pojasnivši zašto je ovaj referendum itekako uspjeh i to iz više razloga.
Naime, dubrovački referendum nije fantastična bajka, on je prije basna, nešto iz čega možete izvući pouku. Ovdje se radi o borbi, ustajanju protiv volje manjine nad većinom. Kako je to istaknuo moderator tribine, Enes Čerimagić iz Zelene akcije, radi se o modelu investitora koji na neku lokaciju dođe bez namjere gradnje, već samo sa željom da dobije prostorni plan, što za sobom vodi višestruku vrijednost cijelog područja.

srdj-tribina (4)

Referendum je poslao jasnu poruku da građani trebaju sudjelovati u odlučivanju

U tome zapravo i leži odgovor zašto se situacija godinu dana nakon toliko sporo razvija, a ‘prve lopate već su trebale biti na Srđu’, kako je kazao Čerimagić okupljenima. Tako je uvodno spomenuo prvu vrijednost uspjeha ovog referenduma, možda čak i najbitniju – ovaj projekt, koja god mu budućnost bila, uspio je ujediniti Dubrovčane.

Drugu vrijednost ovog uspjeha iznio je Šalaj, kazavši kako je uz pomoć referenduma poslana jasna i snažna poruka kako građani trebaju sudjelovati u politici kroz različite kanale, a koji se ne svode samo na izbore te kako stvar ne staje na građanskim inicijativama. Ovdje se radi o moći građana legitimnim kanalima pa bili oni i, recimo, prosvjedi.

Ne možemo saznati koliko je od sedamdeset posto građana Dubrovnika, koji nisu izašli na referendum, bilo ZA, a koliko PROTIV. Tako, formalno promatrajući, neuspjeh leži u maloj izlaznosti. No, možemo onda reći da građani Dubrovnika nisu ni donijeli konačnu odluku – ZA ili PROTIV. Na primjeru dubrovačkog referenduma se konačno shvatilo kako je „pravni okvir provođenja referenduma najslabije uređena stvar u hrvatskim zakonima“, kako kaže Šalaj. Dakle, uspjeh referenduma je i to što je pokazao neuspjeh pravnog mehanizma pri provođenju ovog tipa demokratske volje građana. Tu su i ostali sitni elementi koji su pokazali što treba regulirati, poput financiranja kampanja i transparentnosti istih, na što su stručnjaci upozoravali i prije raspisivanja samog referenduma.

Ono u što smo upali, kazao je Šalaj, jest postdemokratski kapitalizam, plutajuće stanje u kojem se Dubrovnik sada nalazi, ne-življenje u demokratskom društvu. Paradoks je to koji karakteriziraju jaki elementi poput interesa moćnih manjina, koji su važniji od građanskih interesa, a vladavina naroda postaje tek izmaglica, dok se postdemokracija trudi pervertirati volju naroda. Između ostalog, kazano je na tribini, osvijestio se i tzv. medijski spektakl, mjesto gdje mediji imaju jako malo prostora na raspolaganju kako bi ukazali na nepravilnosti, prikazali obje strane ili pak da ne bi služili potrebama lokalnih vlasti. Treći proces vidljiv kroz dubrovački referendum jest očita apatija naroda, koja je u ovom slučaju možda čak i donekle prekinuta, zahvaljujući upornosti građanske inicijative. No, osjećajući da ne mogu ništa promijeniti, građani jednostavno ne bivaju dio političke sfere, zaobilaze je.

srdj-tribina (2)

Na tribini u Dubrovniku zaključeno je da uspjeh referenduma leži u tome što su Dubrovčani pokazali kako biti dobar građanin

Nažalost, Dubrovnik je osim po prvom referendumu raspisanom zbog građana i zahvaljujući njima, poznat i po prvoj većoj političkoj zavrzlami Dubrovački dogovor, zbog kojeg se javljaju pitanja poput „Mogu li građani više išta učiniti?“. Referendum je u vrlo kratkom roku pokazao građanima i to tko ih vodi, dok je Dubrovački dogovor pokazao kako politička klasa više uopće ne želi slušati građane, već ih žele četiri godine držati na uzdi. Je li to oligarhija, vladavina elite ili pak neka treća vrsta apsolutne moći u rukama političara, pitao je Šalaj okupljene.

Jednim od uspjeha referenduma može se smatrati i to što u gradskoj Vijećnici sada sjedi politička izvedba građanske inicijative Srđ je naš, troje vijećnika KLGB Srđ je grad, ljudi koji su odlučili ući u politiku kako bi konstantno ukazivali na sve iduće propuste koji se u dubrovačkoj politici događaju.

Dubrovački novinar i društveno angažiran kritičar Luko Brailo prisutne je na tribini podsjetio na prošlost golfa, od prošlih ministara, gradonačelnika i ostalih čelnih ljudi pa sve do trenutka kada investitorica Maja Frenkel za jedan dnevni tisak izjavljuje kako golf prolazi bez obzira na referendum, što je bilo tempirano na sam referendum. Također, podsjetio je okupljene i na slavlje povodom neuspjeha referenduma, koje su investitori organizirali. Što se tiče medija i referenduma, rekao je da je bilo najmanje tekstova u kojima bi se ljudima objašnjavalo što su to dobre, a što loše strane cijele ove priče. Brailo je rekao da bi se političkim „slamanjem“ Dubrovnika otvorio prostor za proguravanje 400 velikih investicijskih projekata od Istre pa sve do Konavala, od kojih je devedeset upravo na području Dubrovnika. Kada vlast slomi Dubrovnik, samo je pitanje „tehnike“ kada će se to dogoditi ostalima, kazao je Brailo.
Zelić je pak ponudio jedan sjajan aspekt uspjeha referenduma, naglašavajući važnost samog pokretanja investicije. Dubrovkinje i Dubrovčani pokazali su odgovornost za grad, animirali ljude, pokrenuli stvar s mrtve točke. Uspjeh referenduma leži u tome što su pokazali kako biti dobar građanin, građanin kojem je stalo do svog grada, čega se političari mahom boje.
Slijedom toga, ideja za koju se GONG zalaže, a što je istaknuto na tribini u Dubrovniku, jest uvođenje građanskog odgoja u škole kako bi se stvorili odgovorni građani, koji će sutra ‘nedevijantnim’, demokratskim putovima odlučivati o sebi, svom okolišu, prostoru i gradu.

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektoničkih medija

Mia Njavro