Budućnost grada kroje građani
Danas Helsinki ima tek nešto više od 600 000 stanovnika. Predviđanja pokazuju da bi broj mogao narasti preko 850 000 do 2050. godine. Porast stanovništva, kao i potreba da se svima osigura stambeni prostor po prihvatljivim cijenama razlozi su zbog kojih se grad još 2012. godine odlučio na pokretanje procesa donošenja novog generalnog urbanističkog plana. Plan koji će dugoročno odrediti prostorno planiranje urbanog područja te tako odrediti budućnost zajednice koja tu živi donosi Ured za planiranje grada pri Gradu Helsinkiju, ali o budućnosti grada imaju priliku odlučivati sve zainteresirane strane. Zapravo svatko na čiji bi život ili posao novi plan mogao utjecati u Helsinkiju ima priliku sudjelovati u donošenju plana.
Tako se nedavno na stranicama koje donose sve informacije o donošenju novog plana nedavno pojavio i upitnik koji mapira stavove i ideje građana o idejnom prijedlogu plana Vision 2050 koji predlaže Ured za planiranje grada. Idejni plan koji je zamišljen kao osnova novog generalnog urbanističkog plana grada predviđa gusto naseljene zone u predgrađima koje će željezničkim vezama biti međusobno povezane. Centar grada bi se proširio uz današnje autoceste koje bi postale bulevari. Detaljan upitnik prikuplja podatke o praksama korisnika grada, njihove stavove o svim predloženim stavkama idejnog plana, te im daje mogućnost da sami, na interaktivnoj karti, predlažu stambene i poslovne zone, tranzitne rute, te da iznesu mišljenje o tome što u gradu treba mijenjati a što ne.
Na ovaj način su građani, kao bitna zainteresirana strana u donošenju plana, dobili mogućnost da individualno sudjeluju u donošenju novog plana i tako kreiraju budućnost grada. Uvažavajući svačije mišljenje nacrt novog generalnog urbanističkog plana trebao bi biti gotov do kraja 2014. godine, a gradsko vijeće trebalo bi ga razmotriti 2016. godine.
Online upitnik s interaktivnom mapom samo je jedan od alata koji omogućuje participativnost građana u donošenju novog plana. Građani Helsinkija su do sada već imali prilike sudjelovati u seminarima, diskusijama i radionicama na temu planiranja grada, doprijeti svojim idejama u različitim fazama planiranja te sudjelovati u javnim raspravama koje su pratile svaku fazu planiranja. S velikim stupnjem uključenosti građana u planiranje grada, novi plan trebao bi krojiti grad po svačijim potrebama. S ciljem smanjenja sraza koji kod nas postoji između gradskih vlasti i građana, ovo je primjer na koji bi se morali ugledati i naši gradovi, ne samo pri donošenju velikih planova prostornog planiranja već i svih manjih odluka koje utječu na život građana.
