Hrvatska komora arhitekata uputila otvoreno pismo Bandiću

Radi zaštite javnog interesa te unapređenja vrsnoće izgrađenog prostora, Hrvatska komora arhitekata uputila je otvoreno pismo zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, u kojem apelira da se javnim prostorima Zagreba upravlja transparentnim procedurama.

U nastavku donosimo otvoreno pismo u cijelosti.

 

Poštovani gospodine gradonačelniče,

Kao reprezentant više od 3 000 ovlaštenih arhitekata, sukladno odredbama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, kojim se Komori, između ostaloga, daju javne ovlasti:
– zaštite javnog interesa i interesa trećih osoba,
– zaštite i unapređenja hrvatske graditeljske baštine i vrsnoće izgrađenog prostora,
– skrbi o kvaliteti rada naših članova u skladu sa zakonom i javnim interesom,

te na traženje Vijeća Područnog odbora HKA-a Zagreb, obraćamo Vam se, s ciljem davanja doprinosa očuvanju najdragocjenijeg hrvatskog nacionalnog resursa – hrvatskog prostora, u konkretnom slučaju očuvanja integriteta i jedinstvenosti prostora Grada Zagreba.

Suočeni sa sve učestalijim zahvatima u tkivo samog centra Grada Zagreba, kroz realizacije, pokušaje realizacija i najave zahvata u njegove javne prostore:

– fontana na Radničkoj,
– Britanski trg – mimo već odabranog natječajnog rješenja,
– Europski trg – bez provedenog natječaja,
– javni prostor iza Hotela Esplanade i pješački most – bez provedenog natječaja,
– Mesnička ulica, bez provedenog natječaja,
Trg Petra Preradovića / Cvjetni trg,
– pješačka šetnica, spoj Trga bana Jelačića i Branimirove ulice i dr…

na način koji ne poštuje profesionalna načela, zakonitosti i procedure postupanja, prinuđeni smo u ime arhitektonske struke i interesa javnosti otvoreno upozoriti na neka od temeljnih pitanja djelovanja u prostornom uređenju i gradnji Grada Zagreba.

1

Trg Petra Preradovića, foto: arhiva

 

Što o arhitekturi, njenom značenju i upravljanju prostorom kažu svjetski autoriteti:

Što je arhitektura / grad?

Le Corbusier – Arhitektura je stvaranje uzbudljivog sklada pomoću grubog materijala. Duh reda, jedinstvo pobuda, smisao za sklad…

Mies van der Rohe – Povijesne zgrade su…Čisti izraz svoga vremena.

Imajući u vidu definiciju grada što ju je dao J. J. Rousseau – Kuće čine naselje, ali građani čine grad, L. Mumford, u svom djelu Grad u povijesti, kaže: Sposobnost prenošenja reprezentativnih dijelova kulture putem simboličkih oblika i ljudskih obrazaca predstavlja prvi znak grada.

Koji je utjecaj arhitekture na kvalitetu života ljudi?

Aristotel kaže: Ljudi se okupljaju u gradu da bi živjeli; oni tamo ostaju da bi živjeli dobrim životom.

Navedena Aristotelova misao posredno je sadržana i u Direktivi o priznavanju profesionalnih kvalifikacija 2013/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, činom izdvajanja medicinskih struka i arhitektonske profesije u kategoriju posebno reguliranih profesija, kao odraz brige za zdravlje i kvalitetu života ljudi.

Kao članica EU-a zato ne možemo biti indiferentni prema važnosti kvalitete izgrađenog okoliša, niti dovoditi u pitanje zaštitu akumuliranih posebnosti kulture i povijesti grada, koju gradsko tkivo posreduje i prenosi generacijama svojih stanovnika, reflektirajući se na sve aspekte njihova života i suprotstavljati im partikularne ili prolazne interese.

Zato je grad toliko važan i bitan svim njegovim stanovnicima, kojima ne možemo osporavati pravo sudjelovanja u izražavanju javnog mišljenja o bitnim temama javnog prostora.

Ako razumijemo takvu važnost prostora, tko je pozvan u njemu djelovati?

Moglo bi se učiniti pretjeranim pozivati se na Vitruvijeve antičke kvalifikacije arhitekta, iz prve od Deset knjiga o arhitekturi – dovoljno je istaknuti njegov i danas aktualni zahtjev za svestranim obrazovanjem i respektabilnom praksom arhitekta. Regulativa RH zato za bavljenje arhitektonskom praksom propisuje odgovarajuću edukaciju i posjedovanje ovlaštenja za rad.

No, je li to uistinu dovoljno? Može li si društvo u tako dragocjenoj strukturi, kao što je povijesno tkivo grada, priuštiti postupanje bazirano na principu individualnih pokušaja i pogrešaka?

Očito je da ne može, o čemu, nažalost, svjedoče brojni primjeri individualnog ugovaranja poslova, s čime smo suočeni i u recentno realiziranim ili najavljenim zahvatima u Gradu Zagrebu, bez obzira na kvalitetu ponuđenih rješenja, veličinu imena izvršitelja, interese naručitelja ili formalno-pravno demokratski provedene procedure odlučivanja.

Društvo treba procedure koje garantiraju kvalitetu izgrađenog okoliša i omogućavaju kontrolu usvojenih strategija razvoja.

Koji mehanizmi garantiraju kvalitetu? Kako kvalitetno upravljati prostorom?

Republika Hrvatska je, kao nedjeljivi dio srednjoeuropskog kulturnog kruga, baštinila i njegovu gotovo stoljetnu tradiciju raspisivanja javnih urbanističko-arhitektonskih natječaja, kao povijesno dokazanu praksu dobivanja najboljih idejnih rješenja za natječajni zadatak, te pronalaženja najboljih i najsposobnijih predstavnika struke za izradu projektne dokumentacije.

Važna pretpostavka postizanja kvalitete javnog prostora pri tom je uključivanje javnosti, što je nezaobilazna praksa razvijenih članica EU-a, kako bi se na svim razinama ispitala stajališta krajnjih korisnika i zainteresiranih sudionika.

Moćan alat predstavljaju i Arhitektonske politike RH, koje je hrvatska Vlada usvojila na sjednici u studenome 2012. godine, a za čiju se implementaciju HKA sustavno zalaže, imajući u vidu konkretna i brojna europska postignuća, nastala kao rezultat primjene arhitektonskih politika.

Umjesto generiranja proturječnih postupaka, uništavanja dosegnutih prostornih vrijednosti i nepoštivanja povijesne strukovne prakse, pozivamo Vas da se, kao čelna osoba Grada Zagreba, zauzmete za upravljanje budućnošću javnih prostora na način koji odgovara Zagrebu kao nacionalnoj metropoli, utemeljenom na cjelovitoj razvojnoj strategiji, transparentnim procedurama, provedbama natječaja i uključivanju javnosti, kako bi ono moglo poslužiti kao uzor drugim hrvatskim gradovima i lokalnim sredinama.

Prepoznavanje takvog djelovanja, kao primarnog javnog interesa, preduvjet je ne samo za očuvanje kvalitete javnog prostora Grada Zagreba već i nužan uvjet za ostvarenje nacionalnih razvojnih politika i preuzetih međunarodnih obveza, posebice iz domene održivog razvoja.

S poštovanjem,

 

Predsjednica Hrvatske komore arhitekata

Željka Jurković, dipl.ing.arh.