Od koktela do kampiranja u crkvi

Globalizacija, sekularizacija i srodne pojave sklone rasklimavanju čvrstih temelja tradicije, brojne su crkve zapadne Europe ostavile bez vjernika. Zatvaranjem vrata bogoslužju, sakralni objekti vrijedne kulturno-povijesne ostavštine, postaju otvorena pitanja za zajednicu. U nastojanju njihove rehabilitacije poseže se za raznim rješenjima od kojih neka podrazumijevaju radikalne intervencije u izgled i funkciju građevine, dok druga, često bolje prihvaćena, nastoje maksimalno očuvati original.

U potonjem je smislu zanimljiv novi projekt britanske Zaklade za konzervaciju crkava (The Churches Conservation Trust) pod nazivom Champing – camping in churches.

Projekt, svima zainteresiranima, omogućava noćenje pod krovom crkve s ciljem vraćanja ljudi u vrijedne građevine. Po cijeni od 65 funti po osobi kamperi u ruke dobivaju ključ, a što će sve činiti, ostavljeno im je da odluče po vlastitoj savjesti, napominju iz Zaklade.

Kampirati se, zasad, može u neobičnoj crkvi St. Cyriac & St Julitta iz 15. stoljeća, čiji originalni izgled je izmijenjen 400 godina kasnije zaslugom Jamesa Humfreya, učenika slavnog Jamesa Wyatta, te predstavlja zanimljiv spoj gregorijanske elegancije i srednjovjekovne forme.

Crkva St. Cyriac & St. Julitta, Swaffham Prior, foto: Andy Marshall

U ponudi su i šarmantna anglikanska crkva All Saints’ u Aldwincleu iz 13. stoljeća, te devet stotina godina stara St. Mary the Virgin u Fordwichu koja zbog posljedica davne poplave danas stoji blago nakošena.

Crkva All Saints’,  foto: David Joyner

U nekoliko mjeseci otkako je pokrenut, projekt Champing, skupio je mnoge fanove, a bitan razlog leži u neinvazivnu oživljavanju starih građevina koje potiče.

Crkva St. Mary the Virgin, Fordwich, Kent

Među primjerima dobrog blenda stare i nove funkcije te mirenja dviju posve suprotstavljenih estetika, izdvaja se bivša crkva Broerenker iz 1465., danas knjižara Waanders In der Broeren, u nizozemskom gradu Zwolleu.Nekada dio dominikanskog samostana, crkva nije u službi bogoslužja sve od 80-tih. Transformaciju u knjižaru doživjela je 2013. godine, a zahtjevan posao dopao je arhitekte studija BK Architecten. Najveći izazov bio je dodati 700 četvornih metara prodajnog prostora unutar osnovne strukture zadržavajući pritom nepromijenjenima arhitektonske značajke sakralnog objekta – izvornu visinu, lukove, masivne prozore s vitrajima te stropni pokrov i orgulje. Arhitekti su odoljeli izazovu novi dizajn podredivši originalu. Trokatna konstrukcija smještena u bočno krilo, van centralnog broda nije povezana s građevinom i može biti lako odstranjena.

Knjižara Waanders In der Broeren

Ukoliko desakralizirane crkve dospiju na tržište nekretnina, tamo su, zbog svog gospodarsko-turističkog potencijala, mamac za investitore. U rukama novih vlasnika, uz funkcijske, nekadašnje crkve doživljavaju i radikalne prostorne promjene.

Franjevačka crkva u belgijskom Mechelenu, iz 18. stoljeća, prije šest godina preobražena je u luksuzni hotel Martin’s Patershof. Izgradnjom osamdesetak gostinjskih soba, konferencijske dvorane, kuhinje i restorana, od originala je ostala netaknutom tek vanjština i povijest. Istovremeno, hotel je postao mjesna turistička atrakcija.

Martins Patershof, Belgija

Mjesto bogoslužja, u nekadašnjoj crkvi St. Mary u Dublinu danas se služe delicije i kokteli. Izgrađena u 18. stoljeću, jedna od prvih dablinskih crkvi s galerijom, desakralizirana je 1964. Devedesetih ju je otkupio privatni investitor, temeljito adaptirao, a danas funkcionira kao svjetski znani bar&restoran The Church.

Dublin, bar i restoran The Church

Stanovnici njemačkog Mönchengladbacha u nekadašnjoj crkvi svetog Petra iz 1932. sasvim se doslovno približavaju nebesima. Moderna je građevina transformirana u dvoranu za penjanje pri čemu je čitav interijer zamijenjen umjetnim stijenama. Za razliku od prethodnih, projekt je dočekan negodovanjima vjernika.

Crkva svetog Petra, Mönchengladbach

Unatoč broju praznih crkava, u Hrvatskoj su projekti prenamjene takvih objekata još uvijek rijetki, konzervativni, usko vezani uz kulturu.Svakako je najpoznatiji primjer crkva Sv. Donata u Zadru. Građevina koja zbog specifičnog cilindričnog oblika i robusnosti spada u najznačajnije europske predromaničke crkve dugo je van sakralne namjene. Do 1954. je pružala dom Arheološkom muzeju, a od tada do danas, zbog sjajne akustike, koristi se za glazbena događanja.
Još jedan zadarski primjerak, starokršćanska je Crkva Sv. Petra Starog i Andrije iz 5. stoljeća trenutno u funkciji izložbenog prostora.

Sv.Donat, Zadar

 

Gotička crkva Sv. Ilije iz 14. stoljeća, u Vinkovcima, sve od sredine 18. stoljeća van je sakralne funkcije. Tijekom Drugog svjetskog rata služila je kao skladište, a sve od 2010. ta jednostavna jednobrodna građevina dom je galerije fotografija pod imenom Meraja.

Vjerojatno najzaokruženiji domaći projekt ostaje Muzejsko-galerijski prostor Sveta srca u Puli. Ovaj multifunkcionalni prostor niknuo je iz nekadašnje crkve Svetih Srdaca Isusova i Marijina izgrađene 1908. godine prema projektu Virgilija Volpija i završni štih Domenica Malusà.  Trobrodna crkva sa značajkama kasnobaroknog klasicizma van sakralne je funkcije sve od Drugoga svjetskog rata. Tijekom obnove 2007. u crkvi su u bočnim brodovima dograđene galerije spojene mostom, apsida je pregrađena i zatvorena zidom, a uređen je i okolni prostor.

Muzejsko-galerijski prostor Sveta srca u Puli

 

Preobrazbe sakralnih građevina koja bi hrabrije zakoračila u profano na domaćem terenu zasad nema. No, zagledamo li se u svjetske primjere i poneku ideju makar fiktivno preslikamo na hrvatsko tlo, nema dileme da bi s obzirom na povijesno nasljeđe i turistički potencijal, takvi projekti imali gotovo zagarantirani uspjeh.