Otvara se Muzej vučedolske kulture

Muzej vučedolske kulture dobio je svoj stalni postav čije je svečano otvorenje najavljeno za utorak 30. lipnja, kao važan projekt očuvanja hrvatske nacionalne baštine koji će upisati Vukovar, Vučedol i Ilok u svjetske znanstvene, kulturne, i turističke karte, izvještava Hina.

Izgradnja Muzeja vučedolske kulture kraj Vukovara počela je 2004. te je dovršena u svibnju 2014., kada se pristupilo realizaciji stalnog postava, za što je Ministarstvo kulture izdvojilo 15 milijuna kuna, priopćeno je u srijedu iz Ministarstva. Kao što smo pisali još 2013. , autori Muzeja su arhitekti iz biroa Radionica arhitekture – Iva Pejić, Goran Rako, Josip Sabolić i Mario Škarijot. Radionica arhitekture dobila je od Ministarstva kulture narudžbu za idejno rješenje Arheološkog muzeja Vučedol. Takvoj, direktnoj narudžbi, bez provedbe javnoga natječaja, nedvojbeno je ”kumovao” uspjeh Arheološkog muzeja Narona u Vidu, za koji je Radionica arhitekture dobila nagradu struke, ali i pohvale muzealaca, arheologa i posjetitelja.

Kada su došli na lokaciju Vučedola, prepričao nam je Goran Rako 2009. godine još dok je Muzej bio na papiru, shvatili su da zadatak nije osjetljiv samo s arheološke strane, jer je nalazište Vučedol neposredno uz lokaciju Muzeja, već i zbog prirodnog okruženja, koje je izuzetno lijepo pa su se bojali da arhitekturom taj sklad ne pokvare.

12-a

Promatrajući okoliš, došli su na ideju da muzejskom zgradom povežu dolinu uz obalu Dunava i Vučedol, koji se nalazi na vrhu brijega. Zbog toga je Muzej u obliku, kako Rako to naziva, serpentina. Penjući se tim ”serpentinama”, koje su postavljene u blagom nagibu, što prema standardima omogućava i ljudima u invalidskim kolicima da se kreću prostorom, posjetitelji će se upoznavati sa svim što je bitno za bogatu vučedolsku kulturu da bi se, završavajući s muzejskim postavom, našli na autentičnoj lokaciji Vučedola, ishodišta vučedolske kulture.

86

Pritom je stražnja strana Muzeja ukopana u brijeg, dok je pročelje otvoreno velikim staklenim plohama prema prirodi, što daje kontinuirani osjećaj kretanja padinom i uklopljenosti u okoliš. Zgradom Muzeja se evidentno htjelo što manje intervenirati i mijenjati okoliš, što je naglašeno i zelenim, travnatim krovom Muzeja, kojim je također omogućeno da se šetnjom stigne do Vučedola. Tako da vam, ako baš ne želite ući u Muzej, sama zgrada može poslužiti kao šetnica do vrha. Vučedolski muzej Rako ubraja u one muzeje kojima je arhitektura u drugom planu. Kao ”vrsta kontejnera bez prevelikih estetskih osobina”, koji pomaže izlošcima da što jasnije i uvjerljivije predstave svoju poruku.

119

„Uklapanje u teren je osim formom postignuto i odabirom materijala pa je tako za vanjsku oblogu odabrana opeka, prirodan materijal koji najviše asocira na zemlju s lokaliteta“, kažu projektanti iz Radionice arhitekture. Cijela konstrukcija muzeja je armiranobetonska. Obrada interijera je jednostavna, ostavljeni su goli betonski zidovi završno bojani u crno, dok je na podnu oblogu postavljen svijetli hrastov parket.
Posebno su pri projektiranju morali voditi računa o postavu Muzeja, odnosno o pričama koje će biti ispričane, jer su one planirane kao puno šire od same kolekcije predmeta koja će biti izložena, a među kojima su i slavna Vučedolska golubica i čizmica. Na tome je s arhitektima surađivao arheolog Aleksandar Durman, koji godinama istražuje vučedolsku kulturu. No postava – koji po troškovniku iznosi oko 17 milijuna kuna – tada još nije bilo, tako da je Muzej stajao zgotovljen, a zatvoren.

94

Pitali smo tada Ministarstvo kulture kada će se otvoriti Muzej. Odgovoreno nam je da su Muzej Vučedolske kulture i Arheološki znanstveno–istraživački i zabavni park na toj lokaciji integralni projekt, koji je na popisu projekata koji će u 2014. godini biti financirani iz sredstava fondova Europske unije. „Realizacija cijelog projekta odvijat će se u etepama. Prva etapa će biti izvedba stalnog postava sljedeće godine, a istovremeno timovi razrađuju projekt Arheološkog parka za EU fondove“, kažu u Ministarstvu kulture.

118

Na pitanje zbog čega Muzej, bez obzira na ostatak projekta, još nije otvoren kada je već izgrađen, dobili smo sljedeći odgovor: „Sagrađena je zgrada budućeg muzeja (dovršena 2011.), a da cijeli projekt nije imao cost beneffit analizu, nikakvu strategiju razvoja ili upravljanja kulturnim resursima i ukupnim kulturno–turističkim mogućnostima u cijeloj regiji. Za koga je građen muzej, tko su posjetitelji ili tko će biti posjetitelji muzeja, koji su interesi lokalne zajednice, koje su potrebe suvremene muzejske publike ili kakva je ukupna ponuda ostalih sadržaja u okruženju – na ova i ostala krucijalna pitanja nije bilo odgovora.

410

O energetskoj učinkovitosti i korištenju prirodnih energetskih resursa i ‘pametnoj’ tehnologiji koja te resurse koristi, o učinkovitom i racionalnom ‘štedljivom’ muzeju nema u projektima ni slova, a troškovi hladnog pogona danas bez posjetitelja mjesečno iznose i desetke tisuća kuna.“
Sustavna istraživanja Vučedola su započela još prije trideset godina i već se tada javila ideja o uređenju parka i muzeja na mjestu iskopavanja. Takve su zamisli prekinute ratom da bi bile nastavljene 2000. godine nakon razminiravanja područja.

214

Muzej je dio velikog Projekta Ilok – Vukovar – Vučedol koji je još obuhvatio obnovu dvorca Odescalchi, plato tvrđave i zidine, kompleks franjevačkog samostana, Žitnicu te parkovne površine u povijesnoj jezgri u Iloku, te obnovu barokne jezgre Grada Vukovara i kompleksa dvorca Eltz, kao i vukovarski Gradski muzej sa stalnim postavom.

57

Cijeli projekt financiran je kreditom Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) u vrijednosti 169,7 milijuna kuna, dok je na planiranih 56,9 milijuna kuna učešća RH, Ministarstvo kulture osiguralo dodatnih 156,2 milijuna kuna.

“Muzej koji za nekoliko dana otvara svoj stalni postav najširoj publici svakako je jedan od vrhunaca tog obimnog projekta u Slavoniji, a posljednjeg dana lipnja ove godine on će otkriti svjetsku atrakciju. Arheološki nalazi, arhitektonski i gospodarski pokazatelji načina života svjedoče o prisutnosti ljudi, razvoju kultura i civilizacija na desnoj obali Dunava, četiri kilometra nizvodno od Vukovara”, ističu iz Ministarstva.

76

“Na oko 1200 metara četvornih, u 19 prostorija bit će prikazani ne samo neposredni arheološki nalazi na jednom od najznačajnijih arheoloških lokaliteta u Europi, nego i prikaz rekonstrukcije vučedolske kulture kojoj se pripisuje začetak kultura današnjih europskih naroda”, dodaje se.

Autori idejne koncepcije Muzeja su Aleksandar Durman, voditelj arheoloških istraživanja Vučedola sa Odsjeka za arheologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, i Ružica Marić, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar. Durman i arheologinja Mirela Hutinec potpisuju autorstvo postava.

03

011

Muzej vučedolske kulture temelj je za početak novog multifunkcionalnog projekta, Arheološkog parka Vučedol, koji obuhvaća program sustavnih, interdisciplinarnih istraživanja arheološkog lokaliteta Vučedol, čime se širi prostor Vučedola prezentira kao arheološko–povijesni, ali i kao turističko-ugostiteljski i sportsko–rekreativni centar. Ministarstvo kulture u razvoju tog projekta blisko surađuje s Ministarstvom turizma i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU.

Na arheološkom lokalitetu Vučedol možemo pratiti razvoj civilizacija i kulture od prvih naseljavanja šest tisuća godina prije nove ere, rekonstruirati dnevni život i običaje kulturnih pojava u vrijeme doseljavanja prvih Indoeuropljana – badenske, kostolačke i vučedolske – koju se najdetaljnije može rekonstruirati i kojoj je lokalitet odredio ime.

67

Najintenzivniji rast i razvoj bilježi iza 3000. godine prije nove ere i u svom je vrhuncu pokrivala 14 današnjih europskih država – Češku, Slovačku, Austriju, Mađarsku, Rumunjsku, Sloveniju, Italiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju, a jedno je naselje registrirano i u istočnoj Grčkoj.

00

Iz Ministarstva navode kako je Vlada prepoznala turistički i poslovni potencijal kulturnih resursa pe je projekt Arheološkog parka uvrstila u razvojne prioritete Republike Hrvatske.

“Novim pristupom supostojanja znanstvenih istraživanja po najvišim standardima, atraktivnog i aktivnog muzejskog postava jedinstvenog fenomena svjetske kulturne i povijesne baštine koji potječe iz bakrenog doba, te pratećih obrtničkih i turističkih kapaciteta, otvaraju se mogućnosti razvoja koji bi Vukovar, Vučedol i Ilok upisali na svjetske znanstvene, kulturne, gospodarstvene i turističke mape”, ističu iz Ministarstva kulture.

Fotografije: Boris Cvjetanović

Izvor: Hina, arhiva