Prijedlog nove zgrade Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti na Gornjem gradu

Sutra, u utorak, 6. ožujka 2018. u 13 sati u Muzeju Mimara u Zagrebu, predstavit će se projekt – prijedlog za novu zgradu Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti.

 

 

Projekt će predstaviti Vladimir Crnković, ravnatelj HMNU-a od 2003. do 2014. i arhitekt Mario Pehnec, osnivač i voditelj arhitektonskog biroa Idea studio d.o.o., koji su osmislili dugoročno rješenje izložbenog i poslovnog prostora tog “malog, ali globalno značajnog muzeja – kao fascinantnu interpolaciju koja građanima nudi novi kulturni sadržaj na omiljenom lokalitetu”, stoji u pozivu na predstavljanje.

 

Naime, za lokaciju predlagatelji predviđaju prostor Vranyczanyjeve poljane na Gornjem gradu koji “plijeni izgledom i lokacijom, ali ne i sadržajem.”

 

 

Hrvatski muzej naivne umjetnosti (HMNU) u Zagrebu, osnovan 1952., najstariji muzej tog izdvojenog segmenta likovnog stvaralaštva 20. stoljeća u svijetu, godinama je u potrazi za primjerenim dugoročnim smještajem.

 

 

Vladimir Crnković još je 2006. utopijski zamislio zgradu unutar misvanderoovskih načela, svu u staklu, kao razvedenu građevinu s izložbenim dvoranama i ispod zemlje te s uključenjem južnoga kamenog bedema Gradeca u kompleks tog novog zdanja.

 

 

Desetak godina kasnije njegovu je zamisao, s brojnim inovacijama, započeo pretvarati u arhitektonsku viziju Mario Pehnec, predstavljajući konglomerat iznimnih arhitektonskih rješenja kojima je u staro i povijesno gradsko tkivo ugradio modernističku i suvremenu arhitektonsku kreaciju višenamjenskog sadržaja.

 

 

Hrvatska naiva, uz Henrija Rousseaua i francuske klasike prve generacije, slovi kao najvažniji segment svjetske naive.
Pritom se misli na umjetnike poput Ivana Generalića, Rabuzina, Skurjenija, Feješa i Smajića.

 

 

Slikari Hlebinske škole – Generalić i njegovi sljednici – koji se izražavaju ponajviše u tehnici slikarstva na staklu, smatraju se pak najbravuroznijim i najuspješnijim majstorima te tehnike u svjetskim okvirima.
Pritom su hrvatska naiva i Hrvatski muzej naivne umjetnosti prepoznati kao neprijeporni brend naše kulturno-umjetničke i turističke ponude.

Ni jedna europska metropola nema muzej naive, jer ni jedna europska zemlja nema tu umjetničku kvalitetu u segmentu naive poput Hrvatske i Zagreba.

 

HMNU jedan je od najposjećenijih muzeja likovnih umjetnosti u Hrvatskoj, a poseban interes za njega pokazuju strani turisti koji čine više od 90% posjetitelja. Na godišnjoj razini HMNU bilježi preko 20.000 ulaza, što u zadnjih petnaestak godina iznosi više od 200.000 posjetitelja.

 

 

Ako se tome pribroje posjetitelji velikih izložaba koje je Muzej priredio ili na kojima je participirao u inozemstvu u tom razdoblju – u Americi, Italiji, Slovačkoj i Japanu – riječ je o gotovo pola milijuna poklonika likovnih umjetnosti.

 

 

Njima HMNU na sadašnjoj adresi u Ćirilometodskoj ulici, gdje se nalazi od 1964., ne može predstaviti brojna vrhunska djela iz svog muzejskog fundusa radi neadekvatnog i premalog izložbenog prostora.

 

 

Uz vrhunske majstore i antologijska djela nacionalnog stvaralaštva, HMNU posjeduje i reprezentativnu zbirku umjetnina stranih majstora, među kojima su brojna remek-djela, i to ne samo naive, nego i artbrutističkih tendencija te autsajderske umjetnosti.

 

 

Optimalan broj stalno izloženih djela iznosio bi oko 220 umjetnina, dok ih je u sadašnjem postavu tek 80-ak.
Tom neprocjenjivom umjetničkom bogatstvu ovim se projektom želi dati moderan, funkcionalan, primjeren i atraktivan prostorni kontekst.

 

 

Uz to, nova bi zgrada muzeju omogućila prezentaciju i djela Krste Hegedušića iz zemljaškog razdoblja, kao i djela ostalih autora Udruženja umjetnika Zemlja iz međuratnog doba, čime se tumači geneza Hlebinske škole, dakle i počeci naive u Hrvatskoj.

 

 

Također bi bilo moguće predstaviti povijesni razvoj slikarstva na staklu, njegovo podrijetlo, osobitosti i vrijednosti što se ogledaju, među inim, u brojnim djelima narodne i pučke umjetnosti anonimnih autora i radionica iz 18. i 19. stoljeća”, kažu iz HMNU.

 

 

Uz inicijatore i autore projekta, Vladimira Crnkovića i Maria Pehneca, uzvanicima će se obratiti i ravnateljica HMNU-a Mira Francetić Malčić.