Super uski i visoki neboder za Manhattan
U trenutku kada bude dovršen, supervisoki rezidencijalni neboder koji se upravo gradi u središnjem dijelu Manhattana u New Yorku, bit će druga najviša zgrada u gradu (nakon poslovnog One World Trade Centera), ali i najviša stambena zgrada u zapadnoj hemisferi.
Autor projekta po adresi nazvanog 432 Park Avenue je urugvajski arhitekt Rafael Viñoly, a dovršetak gradnje planiran je za ovu godinu.
Neboder se gradi na mjestu gdje je nekad stajao 1926. godine izgrađeni Drake Hotel s 495 soba, koji je sada zamijenilo 427 metara visoko zdanje.
Neboder pravilne forme, jednakih kazetiranih fasada od zaglađenog sloja betona i svim jednakim prozorima, elegantno je oblikovan. Neke kritike idu prema tome da je preuzak za svoju visinu. Međutim, vrlo uski i izuzetno visoki neboderi dio su aktualnog trenda u gradu koji ima zamenitu povijest neboderogradnje, a može se govoriti i o svojevrsnom „fenomenu 57 ulice“, u blizini južne strane Central Parka, u i oko koje su takve tipologije sada uglavnom locirane i planirane.
Tako je 432 Park Avenue tek jedan od supervisokih nebodera koji su već izgrađeni – poput nebodera One 57 iz 2014. godine – ili se tek grade u toj zoni. Primjerice, 57W57 (poznat i kao MOMA Tower) Jeana Nouvela ili ultra uski 111 West 57th Street. Neki od planiranih nebodera u tome dijelu Manhattana visinom će nadmašiti sve do sada tamo izgrađene, što samo potvrđuje da titula najviših u 21. stoljeću vrlo brzo mijenja titulara.
Jean Nouvel, 57W57 poznat i kao MOMA Tower
Uopće je jedna od bitnih karakteristika urbanog razvoja New Yorka, osobito u zadnjih stotinjak i više godina, konstantna smjena zgrada. Pritom je, kako piše arhitektonski kritičar Paul Goldberger, primjerice tridesetih godina to bilo na način da bi jednu kvalitetnu zgradu zamijenila druga kvalitetna zgrada. Do sredine 20. stoljeća to više nije bio slučaj, zaključuje.
Ta smjena, koja je danas bitno drugačija jer je i potražnja drugačija, očita je i na primjeru spomenutog Nouvelovog tornja koji se planira uz zgradu MOMA-e, a uključuje i lokaciju na kojoj bi se ta ustanova trebala proširiti i to rušenjem jedne neosporne arhitektonske vrijednosti – zgrade Muzeja američke narodne umjenosti (American Folk Art Museum). Ta je zgrada izgrađena 2001. godine po projektu Toda Williamsa i Billie Tsien, a njeno rušenje bilo je predmetom rasprava, no srušena je prošle godine, nakon samo trinaest godina postojanja.
Zgrada AFAM srušena je samo 13 godina od izgradnje
Danas globalizacija, kao i drugdje, ima direktni utjecaj na izgradnju na Manhattanu, a pritom ne samo da uvelike mijenja lice grada, već mu bitno utječe i na socijalnu strukturu pojedinih dijelova. Naime, novi supervisoki neboderi, koji su skupi čak i za njujorške standarde, grade se za superbogate koji nužno u New Yorku ni ne žive, a stanovi su im investicije.
Ako svijet ima glavni grad, onda bi to bio New York, a njegov konstantno promjenjivi nebopis (skyline), uvjetovan logikom luksuza, očito cilja sve više.
Foto: skyscrapercity.com
