Sinoć je u Društvu arhitekata Splita predstavljena dugo očekivana dvojezična interaktivna mapa “Memento splitske moderne arhitekture”, vrijedna platforma koja bi u perspektivi mogla postati, uz edukativan, i bitan valorizacijski i promotivni alat splitske moderne, ali i ostale splitske arhitekture. Namijenjena je studentima i entuzijastima, no organizatori projekta – Društvo arhitekata Splita – nadaju se privlačenju interesa što šire publike, ali i turista za koje je spremljena mobilna verzija.
Ideja se rodila kroz studentski rad Miše Komende (danas člana dizajnerskog dvojca Komenda/Kazinoti) na kolegiju Informacijskog dizajna na UMAS-u, a intenzivan dizajnerski i programerski rad odvio se u posljednjih godinu dana. Programiranje Marka Jakšića i Tonija Tabaka iz Studija DITZ rađeno je od nule, jer slična mapa ne postoji, a ovoj ranoj, rudimentarnoj verziji koja sadrži samo osnovne informacije o građevinama i arhitektima, tek treba biti pridruženo more dostupnih podataka kojima bi se period i projekti kvalitetno prezentirali.
Autor mape dizajner Mišo Komenda
Mapa se sada može pretraživati po namjeni zgrada i arhitektima, a zgodna mogućnost praćenja graditeljske ekspanzije ostvarena je uvođenjem vremenske crte kao dodatnog filtra. Ipak, svakom znatiželjniku, stručnom ili nestručnom, koristit će popunjavanje ove platforme, a da bi se ostvario i jedan od osnovnih ciljeva njezina pokretanja – prepoznavanje, razumijevanje i zaštita moderne baštine – nužno je da postane i relevantna baza znanja.
Boris Magaš, Gradski stadion u Poljudu, 1979.
Palača pravde, Stanko Fabris, 1965.
Zlatibor Lukšić, Slobodna Dalmacija, 1963.
Inicijalno je, kaže Marijana Bronzović, predsjednica DAS-a, postojao dogovor sa splitskim Fakultetom građevinarstva, arhitekture i geodezije, suizdavačem vodiča “Split – Arhitektura 20. stoljeća”, da se tekstovi, fotografije i nacrti preuzmu iz knjige uz svu potrebnu zaštitu autorskih prava, no Fakultet je (za sada) povukao pristanak bez objašnjenja, što je sadržajno osiromašilo koncept, a i prisililo Komendu da uz dizajn napravi i vlastite fotografije za stranicu.
Dinko Vesanović, Osnovna škola na Bačvicama, 1957.
Mladen Kauzlarić, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 1976.
Antun Šatara, Robna kuća Prima, 1966.
Da bi se za svaku od stotinjak zgrada producirala autorska crtica, a uz nju objavili i nacrti, potrebno je još mnogo rada, ali i novac kojeg DAS trenutno nema. Nadamo se, zajedno s organizatorima i autorima, da će stvaranje sistematične digitalne mape splitske moderne na ovoj platformi biti prepoznato kao javni interes, jer upravo prema iskustvu potražnje za tiskanim Vodičem, možemo tvrditi da je interes velik, a grad s toliko kapitalnih djela moderne arhitekture jednostavno vapi za artikulacijom tog perioda svoje povijesti, i zbog građana i zbog posjetitelja.