Vjenceslav Richter, buntovnik s vizijom

Otvorenje retrospektivne izložbe Vjenceslava Richtera “Buntovnik s vizijom” održat će se 10. listopada 2017. u 19 sati u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. Izložba ostaje otvorena do 10. prosinca 2017.

“Vjenceslav Richter bio je i buntovnik i vizionar, arhitekt i svestrani umjetnik, neumorni istraživač uvijek u potrazi za rješenjima koja će biti sveobuhvatna, sintezna – kako je govorio.

Od projekata paviljona, preko izuma sinturbanizma, pa do prijedloga da se krug više ne dijeli na 360 nego na 512 stupnjeva, otvarao je nova polja djelovanja i mijenjao svijet oko sebe.

Foto: P. Dabac, Arhiv V. Richtera, MSU Zagreb

 

Vizije su mu ponekad bile ispred vremena – tako je, primjerice, dugo čekao da tehnologija omogući izradu čuvene antigravitacijske skulpture ‘Nada’. Ta je skulptura u svojoj veličini simbolizirala pobjedu nad težinom, znak uspona, prkosa, optimizma i, prema riječima umjetnika, ‘neku vrstu obeliska našeg vremena’.
‘Nada’ će posve sigurno biti atrakcija naše izložbe – jer ćemo je prvi put vidjeti u nas, u punoj protežnosti i ostvarenoj viziji”, kaže se u pozivu.

Vjenceslav Richter (Omilje, 1917. – Zagreb, 2002.) jedna je od ključnih ličnosti hrvatske umjetničke scene druge polovice 20. stoljeća, čije arhitektonsko i umjetničko stvaralaštvo zauzima i važno mjesto u europskoj povijesti umjetnosti. Jedan je od osnivača grupe EXAT 51, aktivan sudionik međunarodnog pokreta Novih tendencija, autor brojnih arhitektonskih projekata javne i stambene namjene i idejnih rješenja u području urbanizma.

Nadalje, autor je brojnih teorijskih tekstova o sinteznim pristupima u arhitekturi, urbanizmu i likovnosti kojima je postavio teorijsku i znanstvenu podlogu svojim projektima utemeljenima na interdisciplinarnom pristupu.

Na izložbi će biti prikazano više od 200 radova, maketa i nacrta najvažnijih arhitektonskih projekata, skulptura, crteža, grafika i slika koji su posuđeni iz dvadesetak institucija, muzeja, arhiva i privatnih kolekcija.

Na izložbi će biti istaknuti neki od ključnih projekata koji su nastajali u drugoj polovici 20. stoljeća i kojima je Richter ostvario međunarodnu karijeru – jugoslavenski paviljoni u Bruxellesu, Torinu i Milanu, potom projekti muzejskih zgrada kao što je Muzej za prostorne eksponate, Muzej evolucije u Krapini, Muzej revolucije u Beogradu i Arheološki muzeju u Aleppu (o čemu smo pisali ovdje).

Richter je, između ostalog, autor projekata Vile Zagorje i tvornice Saponija u Osijeku, a jedno od ključnih ostvarenja sredinom šezdesetih bio je vizionarski arhitektonsko-urbanistički projekt Sinturbanizam u kojem je ostvaren dijalog arhitekture i likovnosti.

Kustosica izložbe: Vesna Meštrić
Likovni postav izložbe: Vladimir Končar (Studio Revolucija), Vedran Kasap i Ozana Ursić (Clinica Studio)

 

 

Izvor: MSU