World Trade Centar; deset godina kasnije

Prije par dana, točnije u nedjelju 11. rujna 2011., obilježena je deseta obljetnica terorističkog napada na World Trade Centar u New Yorku. Slike tog nemilog događaja obišle su svijet i svima se duboko urezale u pamćenje. Dok se na mjestu nesreće još dimilo, Richard Armitage, tadašnji izvršni tajnik SAD-a, izjavio je da sa 11. rujna 2001. povijest ponovo počinje. Okrugla obljetnica prilika je da se osvrnemo kako na novu povijest koja je počela tim datumom tako i na same početke World Trade Centra i njegovu simboliku.

Oko 3.000 ljudi poginulo je tog dana u World Trade Centru. Međutim, američka je politika nakon terorističkog napada donijela državi još žrtava. Procjenjuje se da ja više od 6.000 Amerikanaca poginulo u ratu u Afganistanu i Iraku. Rat u ime borbe protiv terorizma koštao je Amerikance više od 3 trilijuna $ (2.13 trilijuna €) i za sobom ostavio nebrojene civilne žrtve te oko 5 milijuna izbjeglica. Jakob Augstein, kolumnist njemačkog Spiegela, uz to što kao posljedicu te politike navodi sve veći jaz između muslimana i “zapadnjaka”, tvrdi da je SAD u ideološkom ratu potrošio toliko svojih zaliha da je potakao globalne promjene u odnosima moči.

Radio Row

A World Trade Centar bio je simbol američke ekonomske moči. I upravo ga se takvog danas svi sjećamo. Ipak, treba se prisjetiti da je i gradnja World Trade Centra imala svoje protivnike. Demonstracije iz 1962. i 1964. jasno ilustriraju sukob koji je nastao oko novog projekta na području južnog Manhattana zvanog Radio Row.

To je bila zona malih trgovaca, pretežno elektronskom opremom, zona kao i mnoge druge tog tipa koje su se razvile u SAD-u 20-ih godina prošlog stoljeća s razvojem radija. Port Authority (Lučna uprava), koja upravlja većinom komunikacijskih infrastruktura na području New Yorka i New Jerseyja, odlučila je na području Radio Rowa izgraditi najveći centar međunarodnog poslovanja. Oscar Nadel, vlasnik trgovine Oscar’s Radio, na protestnom je okupljanju vikao u megafon: “Ovaj projekt donosi korist samo bankama, osiguravajućim kompanijama i ljudima koji se bave međunarodnom trgovinom. Zašto će Port Authority uništiti naš posao zbog takvog nečeg?”

Veliki kapital i internacionalni biznis ipak su pobijedili, 325 malih trgovaca zatvorilo je svoje trgovine. Jedan dio povijesti je izbrisan, a novi je počeo gradnjom Twin Towersa, po nalogu Port Authorityja najviših zgrada na svijetu (titulu najviše zgrade izgubile su samo dvije godine poslije izgradnjom čikaškog Sears Towera). Projektirao ih je Minoru Yamasaki, završene su 1970. i 1971., bile su visoke 415m i 417m, tj. zapadni blizanac 526.3m zajedno s radioantenom na vrhu.

Po arhitektonskim praksama tog vremena, nosiva konstrukcija, kao i komunikacijska infrastruktura bile su smještene u središtu zgrade. To znači da je težina katova oko središnje konstrukcije ostavljena sama sebi na teret. U to je vrijeme Amerika slijepo vjerovala tehnologiji, najsuvremenija testiranja pokazala su da je zgrada otporna na sve neprilike, a glavni statičar Leslie Robertson čak je izračunao da ako bi se Boing 707 slučajno zabio u zgradu, recimo zbog guste magle, šteta bi bila samo lokalna. Takvi podaci umirili su javnost iako su kritičari i dalje upozoravali na moguće opasnosti. Louise Huxtable iz New York Timesa upitala se tko se boji velikih i loših zgrada. Tvrdeći da se u tako velikim projektima nikada ne može sve predvidjeti, sama je dala odgovor na pitanje – svi. Tri desetljeća poslije Twin Towers proširili su strah kako među Amerikancima tako i u cijelom svijetu.

Prvi teroristički napad na World Trade Centar dogodio se još 26. veljače 1993. Eksploziv podmetnut u garaži trebao je poljuljati temelje i srušiti jedan neboder, ali rezultat je bio samo nekoliko poginulih osoba. Zato je napad 2001. kobno završio. Samog slijeda događaja terorističkog napada svi se dobro sjećaju jer su ga detaljno popratili svi mediji. Nakon što se slegao dim, svijet je vidio što je ostalo od nekadašnjih simbola američke moći i svjetskog tržišta – hrpa ruševina – Ground Zero.

Freedom Tower – World Trade Centar 1

Amerikancima je dugo trebalo da se suoče s prazninom u gustom urbanom tkivu New Yorka. Brojna tijela koja su nadgledala i trebala odobriti novi projekt dodatno su usporila njegovu realizaciju. Port Authority kao vlasnik terena, Larry Silverstein kao privatni investitor koji ima u najmu većinu terena, vlasti grada New Yorka, osiguravajuće tvrtke, pa i obitelji poginulih samo su neki kojima je novi projekt predočen. Nakon desetljeća života s prazninom u silueti grada, mnogima je olakšanje vidjeti da radovi napreduju. Iako do kraja realizacije ima još mnogo posla, naznake nove arhitekture već su vidljive. Projekt predviđa gradnju novih World Trade Centar nebodera, nazvanih brojevima od 1 do 7, memorijalni centar i muzej na centralnom trgu s dva bazena na mjestu gdje su nekada stajali Twin Towers, centar za transport i centar izvedbenih umjetnosti. Središnji trg već je u funkciji kao memorijalni centar, a muzej bi trebao otvoriti vrata iduće godine. Muzej će sadržavati i neke od ostataka Twin Towersa, kao prepoznatljivi trozubi element fasade koji je preživio nesreću.

World Trade Centar 7 završen je na mjestu gdje se posljednja zgrada urušila kao posljedica pada nebodera. Projektirao ga je David Childs iz SOM-a. a zgrada je visoka 228m. World Trade Centar 1, u prvotnom Libeskindovu planu od kojeg nije ostalo mnogo nazivan i Freedom Tower, sada je također projekt Childsa. Upravo ovih dana neboder poprima svoj oblik i penje se prema planiranih 1776 stopa (541,32m). Brojku navodimo u stopama jer je 1776. godina postizanja američke nezavisnosti. Ta banalna veza između visine zgrade i datuma državne nezavisnosti za Amerikance je važna simbolika. Petnaest metara visoko predvorje i 54 metra visoka armirana baza projektirani su tako da izdrže bombaške napade, potrese i požare.

Paul Goldenberg, ali i drugi kritičari arhitekture, smatra da je konzervativni dizajnom i pretjeranom brigom oko sigurnosti izgubljena prilika za uistinu revolucionarnu arhitekturu: “Amerika je mjesto gdje je počela gradnja nebodera. Mogli smo iskoristiti ovu lokaciju u gradu nebodera i izgraditi ekološki, najuzbudljiviji i najinovativniji neboder koji bi postavio nove standarde gradnje. Ali nismo to napravili.” Iste zamjerke idu i svim ostalim zgradama u projektu.

World Trade Centar 2, koji će po završetku radova biti druga najveća zgrada u New Yorku sa 411m, radi Norman Foster, Transportni centar s predviđenim brojem od 250.000 putnika dnevno projektirao je Santiago Calatrava, World Trade Centar 3 radi Richard Rogers, Fumihiko Maki napravio je projekt za nenametljivi World Trade Centar 4, a za World Trade Centar 5 još nema planova.

Na sljedećim fotografijama pogledajte neke manje konvencionlne prijedloge koji su izgubili bitku sa sigurnim i konzervativnim dizajnom kakav je tražila Amerika za budućnost World Trade Centra.