Centar umjetnosti je tamo gdje ga umjetnik odredi

1

Napuštene ulice slikovitog Rovinja nakon Drugog svjetskog rata privukle su velik broj umjetnika u taj istarski gradić. Među prvima je bio i Marčelo Brajnović koji je tu našao prostor i mir za umjetnički rad. Danas, dok sam gradić sve više podliježe imperativu turzima, u njegovoj neposrednoj okolici, u Rovinjskom selu, nalazi se jedan zanimljiv centar umjetnosti. Izolirano i pusto brdo poznato kao Gumila, mjesto gdje su stanovnici tog kraja nakupinama kamenja iz prapovijesnog doba obilježili grobove svojih predaka, Marčelo Brajnović je odabarao kao prostor umjetničke izolacije. Danas je brdo poznato kao Golo Brdo, toponim koji je usvojen kada je sam umjetnik poveden biblijskim pozivom “Na golom brdu podignite zastavu” na njemu podigao zastavu. Marčelo Brajnović je kompleks počeo graditi krajem 60-tih godina, a proces gradnje se otegnuo do današnjih dana jer je prostor u konstantnoj mijeni oduzimanja i dodavanja oblika i sadržaja.

2

Mala Gumila, kako se manji prostor danas u razgovoru naziva, građena je prva, po uzoru na stare objekte koji su građeni bez previše zidarskih pomagala, viska, konopa i libele. Rezultat je organski prostor po mjeri čovjeka. U njemu su u originalnom izdanju bile kamene klupe duž zida samog prostora, s centralnim tronom smještenim uz zid istočnog dijela. Ideja je bila izgraditi Centar slikarstva neba i zemlje u kojem će učitelj podučavati svoje učenike. Istovremeno, Marčelo Brajnović se u performativnom činu proglasio Kraljem slikara neba i zemlje, o čemu postoji dokumentacija u kojoj se pojavljuje sa krunom, plaštom i kraljevskim moćima. Tako je ovaj mali izolirani lokalitet, daleko od velikih centara umjetnosti, voljom jednog umjetnika proglašen umjetničkim centrom. Njegov sin, i sam umjetnik, Tomislav Brajnović ovako to pojašnjava: “Umjetnost je duhovna kategorija i kao takva nije podložna kvantiteti i političkim odrednicama. Dakle, centar umjetnosti je tamo gdje ga umjetnik odredi.”

4 mama, tata, Igor Zidic i ja negdje pocetkom 70tih

Mama, tata, Igor Zidić i ja negdje početkom 70-ih

Vrijednosti prostora Golog Brda prepoznao je i Tomislav Brajnović, te je po povratku sa studija na londonskom koledžu Central Saint Martins pokrenuo projekt Studio Golo Brdo. Na odluku o osnivanju Studija utjecale su i još neke okolnosti. Po povratku u Rovinj, Tomislav Brajnović se prvo susreo s projektom Šikuti Machine koji je djelovao u staroj štali u selu Šikuti kraj Svetvinčenta. “Potpuno odsustvo institucionalnog okvira, dislokacija, pomaknut prostor, neočekivano, drugi ritam i brzina izložbi u sklopu projekta ostavili su snažan dojam na mene”, pojašnjava Tomislav Brajnović. Istovremeno, u priču se uključio i Vladimir Živković iz Berlina, nekadašnji suradnik Petera Ludviga i komesar za umjetnost istočne Europe. Financijski je potpomogao projekt i tako je 2007. godine projekt Studio Golo Brdo otvoren izložbom Vlade Marteka koji u prostor smješta manje radove-intervencije koje savršeno sljubljuje sa namještajem i predmetima koje je zatekao u prostoru.

8 Vlado Martek

Vlado Martek

10  VLADO MARTEK-7

Studio Golo Brdo nastavio je s radom do današnjih dana te ugostio veliki broj domaćih i inozemnih umjetnika. A svojim radom sigurno je doprinio pozitivnom razvoju umjetničke scene te potaknuo mnoge slične projekte, posebno u primorju i na otocima.

Sam prostor Studija Golo Brdo je prilično zahtjevan za izlaganje, ima svoj karakter i kontekst kojeg je nemoguće izbjeći. Umjetnici najčešće reagiraju na njega prilagođavajući radove prostoru ili radeći rad upravo za taj prostor, iako je bilo primjera prezentiranja već postojećih radova i percipiranja prostora kao klasične galerije. “Ono što su svi umjetnici osjetili je posebnost mjesta, nešto što nije vezano samo uz lokaciju, nego uz cijelu priču, arhitekturu, ljude, zastavu, fontanu, duh…”, priča nam Tomislav Brajnović.

5 PETAR BRAJNOVIĆ

Petar Brajnović

6 SOFIJASILVIA

Sofija Silvia

3 LUIZA MARGAN

Luiza Margan

Program Studija Golo Brdo čine jednodnevne izložbe kojima je namjera predstaviti umjetnika kao osobu, izvan službenih i formalnih okvira, u prirodnom okruženju. Naglasak se stavlja na zakusku kao platformu za razgovor i druženje s umjetnikom. Program se odvija tijekom ljeta jer je tada najveća koncentracija publike u Istri. Velik broj posjetitelja izložbi, broj koji nerijekto doseže preko 50 posjetitelja, te činjenica da se tamo ne dolazi slučajno, već je potreba jasna namjera i napor da bi se došlo na brdo, ukazuju koliko je projekt Studio Golo Brdo zaživio.

7 Studio-golo-brdo-drama

Studio Golo Brdo, drama

11 ŽELJKO KIPKE Petar od kule

Željko Kipke, Petar od kule

Na Golom Brdu kao umjetnici djeluju još Zvjezdana Hegedušić Brajnović i Petar Brajnović. Petar Brajnović daje poseban karakter prostoru svojim preformativnim i kiparskim intervencijama u vlastitom radnom prostoru koji je redovito otvoren javnosti. Jedna od performativnih intervencija umjetnika je i izlazak na terasu na vrhu kule i zov njegove konceptualne trube koji se čuje u okolnim krajevima. Njegovu genijalnost prepoznao je i Željko Kipke, samo jedan od slavnih umjetnika koji živi i boravi u Rovinju te koji je redoviti gost Studia Golo Brdo. Kipke kod umjetnika izuzetno cijeni karizmu, a Petar Brajnović je zasigurno ima. Kipke je bilježio njegove akcije, performanse i konstantnu promjenu njegovih radnih prostora. Kroz godine skupio je materijal kojeg je 2013. montirao u film Petar od kule. Film je nedavno premijerno prikazan u sklopu izložbe Petra Brajnovića kojom je zaključen izložbeni program Studija Golo Brdo ovog ljeta.

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektoničkih medija