Skvotirana megalomanska arhitektura postaje socio-kulturni centar

U jednoj emisiji TV Marjana iz 1996. godine Frane Grgurević, projektant splitskog Doma mladih, otkriva nam detalje o početku gradnje ove nikad završene zgrade i natječaju koji joj je prethodio (snimku pogledajte ovdje). Kamen temeljac postavljen je još 1975. godine, a 1979. izgrađena mu je fasada i krov. Trebao se priključiti nizu velikih javnih gradnja koje su rađene za Mediteranske igre 1979. ali novca je ponestalo i Dom, tada zvan Dom socijalističke omladine Splita, nikada nije završen.

IMG_0203

U knjiziSveti Petar i Sveti Sava. Sakralni simboli kao metafore povijesnih promena” Vjekoslava Perice, u kojoj dvije sakralne građevine u Splitu postaju simboli naroda i nacija, kroz koje autor prati odnose države i crkve, otkrivamo i politički kontekst u kojem je začeta ideja o gradnji doma. Premda crkva u socijalističkoj državi nije imala pravo na gradnju novih sakralnih objekata, na osnovu porušene crkve Sv. Petra na splitskom pazaru dobili su dozvolu za izgradnju nove konkatedrale. Kupili su zemljište na Plokitama, ali se ondašnja mjesna zajednica usprotivila i došla s idejom da na tom mjestu treba graditi Dom omladine. Tako je u napetim odnosima države i crkve rođena ideja o Domu, ideja koja nikada nije dovedena do kraja.

001

002

003

Dom, koji je dočekao današnje dane, nedovršena je gruba gradnja na kojoj su i posljednji radovi prestali 1984. godine. Zgrada je arhitektonski zamišljena kao niz prostora smještenih oko centralnog volumena koji čine dva amfiteatralna gledališta smještena oko pozornice nad kojom se uzdiže i danas impresivna scenska kula visoka gotovo 25m. Gledališta su predviđala i preko 1000 posjetitelja, a popratni prostori trebali su prihvatiti ansambl i osoblje te omogućiti publici pristup. Ideja megalomanske arhitekture koja ugošćuje isto tako ambiciozan program nikada se nije realizirala i zgrada Doma zjapila je godinama bez sadržaja.

IMG_0276
Sve dok 1994. godine nije organiziran Art Squat koji je u Dom koncertima i performansima privukao mlade. Trodnevna manifestacija, kojoj je prethodilo dugotrajno čišćenje prostora, prerasla je u višemjesečni program te otvorila pitanje Doma kao mjesta nezavisne kulture i kulture mladih u gradu (više pogledajte ovdje). Tada je začeta ideja Doma kakvog ga danas poznajemo te su kroz proteklih dvadeset godina različite organizacije i pojedinci koji djeluju u području kulture svojim programima samo potvrdile ono što je Art Squat inicirao. Brojne su plesne, kazališne, umjetničke i glazbene organizacije mladih koje danas djeluju ili provode svoj program u Domu, a njime upravlja MKC, gradska institucija koja se ujedno i sama bavi suvremenom multimedijalnom kulturom.

IMG_0223

IMG_0269
Korisnici, kao i svi zainteresirani za Dom mladih, već su dvije godine okupljeni oko Platforme Doma mladih koja se bavi zagovaranjem ideje Doma kao socio-kulturnog centra koji djeluje na području suvremene kulture, nezavisne scene i kulture mladih. Ključan akter u rješavanju problema Doma danas je i Grad Split, kao vlasnik prostora, koji je ove godine kao partner Platforme predao prijavu na pilot program Prostori (su)djelovanja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Prijava je ocijenjena uspješnom zbog visoke spremnosti projekta te je time zacrtan razvoj Doma kao socio-kulturnog centra kojem se otvaraju mogućnosti financiranja kroz EU fondove te programe Ministarstva kulture RH i Ureda za udruge.

IMG_0230

IMG_0205

Socio-kulturni centri poprilično su širok pojam, ali Dom mladih uz pomoć sociologa Davora Miškovića iz Rijeke radi na svojoj strategiji u kojoj će se osim procesa upravljanja iskristalizirati i programski profil. Mišković naglašava važnost baziranja strategije na zatečenoj situaciji: “Dom mladih danas se zaista koristi kao polivalentni centar u kojem djeluje niz aktera, većinom iz područja kulture, ali i drugih područja djelovanja (sport, mladi) i u planiranju budućih funkcija Doma mladih potrebno je krenuti od postojećih modaliteta korištenja prostora i potreba zajednice”, kaže.

IMG_0208

Kroz dvadeset godina, koliko se Dom koristi, njegovi prostori osvajani su po principu skvotiranja masivne strukture koju je jedan sistem ostavio za sobom. Kroz Platformu danas se rješavaju odnosi među korisnicima, ali i njihovi odnosi prema prostoru. Fragmentalno korištenje prostora odgovara današnjim kulturnim potrebama, ali cjelovito arhitektonsko rješenje neizbježno je za dugoročno planiranje.

005

004

O odnosima korisnika, programa i naslijeđene strukture već dugo razmišljaju arhitekti Dinko Peračić i Miranda Veljačić. Još prije par godina pisali smo o njihovom prijedlogu adaptacije prostora suvremenim potrebama (pročitajte ovdje). Danas je projekt ponovo izložen u Domu mladih, na izložbi Izgradi platformu: Dom mladih, izložbi organiziranoj povodom 35. godišnjice nezavršenosti Doma. Aktualna izložba ukazuje na proces kroz koji se dolazi do arhitektonskog rješenja te i dalje ostavlja mogućnost svim korisnicima Doma kao i svim posjetiteljima izložbe da upišu svoje viđenje pojedinih prostora zgrade.

IMG_0313

Također, izložba pokazuje da splitski Dom mladih nije izoliran slučaj. Društveni centar Rojc u Puli, Filodrammatica, Hartera i Palach u Rijeci, Hrvatski dom u Karlovcu, Lazareti u Dubrovniku i Pogon u Zagrebu također su prostori koji rješenja svojih programskih i organizacijskih problema traže u modelu socio-kulturnih centara.

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektoničkih medija

Foto: nacrti via Oris