

Promatrajući određeni grad kroz urbanističke opcije slobodnog kretanja i pokreta, Zagreb definitivno ne spada u skupinu humanih gradova. Taj izrazito biciklima, ali i pješacima nenaklonjen grad, u velikoj je mjeri oruđe političkih igrica u sprezi s velikim kapitalom. Automobilski paradoks jednog jedva milijunskog grada u srijedu je gotovo došao do apsurda otvaranjem izložbe Monumental Motion u Tehničkom muzeju.
Nije, jasno, problem u izložbi fotografa i urbanog sociologa Mikaela Colvilla-Andersena koja prikazuje jedan od najvećih i najprepoznatljivijih danskih kulturoloških dosega- potpunu posvećenost jedne nacije biciklu i njegovu mogućnost da humanizira grad. Problem je, kao što uvijek biva, dalekosežan i nepopravljiv, a dolazi iz redova instanci koje su izložbu „omogućile“, dakle gradskih vlasti, u potpunosti negirajući temeljnu misao i koncept danskog projekta.

Problem je kulminirao apsurdnom akcijom oslikavanja Savske ulice biciklističkim stazama koje više nalikuju testiranju akcijskog slikarstva nego li rješavanju stvarnih potreba i problema biciklista. Iz Sindikata biciklista su vrlo otvoreno osudili taj gradski performans, nazvavši ga stvaranjem dodatne napetosti u kojoj se stvara iluzija da biciklisti imaju vlastiti slobodni prostor, dok se od pješaka očekuje da šetaju u koloni po jedan.
„Čak i tamo gdje je pločnik za nijansu širi, ovakva je staza besmislena jer počinje i završava na neobilježenim i uskim pločnicima gdje se suživot među pješacima i biciklistima ionako odvija bez ovih crta za deset kuna po metru“, poručuju iz Sindikata.

U nedjelju, osim što se po 42. put obilježava Svjetski Dan planeta Zemlje, Sindikat biciklista organizira još jednu Kritičnu masu pod nazivom „Zemlju biram, pedaliram“. S početkom u 16 sati, vozeći na ruti od Trga Francuske republike (gdje Kritična masa starta) do Bundeka proći će pokraj nadležnih gradskih institucija (Gradski ured za strategiju, Gradski ured za promet) i simbolički im pokazati kako bi Zagreb trebao izgledati u budućnosti.

Njihova želja je da se iz gradskog Ureda za strategiju prošeću (ili odpedaliraju) do Ureda za promet i proslijede im već naručene i plaćene međunarodne Presto smjernice kako bi shvatili da je kvalitetna biciklistička infrastruktura mnogo više od žute crte na nogostupu i da rješenje za prometne probleme u gradu leži u sustavnom planiranju i povratku javnog prostora pješacima i biciklistima. Problem automobilskih gužvi niti jedan grad na Zemlji nije riješio tako da uporno gradi za aute, nego tako da gradi za sve druge: javni prijevoz, bicikle i pješake.


Uz kontinuirano podizanje svijesti za potrebama biciklista, Sindikat od ove godine započinje i s Pedalafestom, prvim biciklističkim festivalom koji će se odvijati od 7. do 9. lipnja.
Bit će tu radionice, filmovi kao i pristigli rezultati natječaja za najbolje kratke biciklističke filmove s temom Kreativna upotreba bicikla i Bicikl kao transportno sredstvo, predavanja i sigurne dobre zabave. Više informacija o svim događanjima pogledajte ovdje.
