Zeleno hotelijerstvo

Rockwool RGB

Potreba investicija u hotelskom sektoru bez kojih nema daljeg napretka niti održivog razvoja hrvatskog turizma, bila je jedna od tema nedavno održanog 1. Adria Hotel Foruma, na kojem se kroz dvodnevna događanja pozicioniralo hrvatsko hotelijerstvo naspram svjetskom, pričalo o destinacijskom menadžmentu i potrebi suradnje javnog i privatnog sektora, izvorima financiranja, ali i zelenom graditeljstvu.

Da hoteli u Hrvatskoj imaju jako veliki gospodarski potencijal, svjedoči činjenica da oni čine više od ¼ udjela noćenja u državi i na taj način pridonose državnom budžetu koji je u prošloj godini od turizma prihodovao više od 10,5 milijardi eura. Primjena zelenih koncepata u izgradnji i poslovanju dio je Strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine, netom usvojene od strane Vlade Republike Hrvatske s ciljem da Hrvatska do te godine postane jedna od 20 najkonkurentnijih zemalja svijeta. Poticajni cilj ili nemoguća misija, činjenica je da je ove godine za nove investicije odvojeno gotovo dvostruko više nego u 2012.godini, a znamo da je to jedini put prema konkurentnosti, uz nužno poboljšanje zakonodavnih okvira, ali i uvjeta poslovanja i same psihologije tržišta.

Tema nama najzanimljvijeg foruma bila je zeleno hotelijerstvo kao dio zelenog pokreta koji je u mnogim zemljama unatrag nekoliko godina postao aktualan, za što je možda i najzaslužniji sve rigorozniji zakonski okvir, ali ipak i sve veća razina ekološke svijesti. Hotelijerski sektor počinje prepoznavati kako zelenim pristupom mogu ne samo smanjiti troškove, unaprijediti poslovanje i povećati profite, nego i izaći u susret rastućem broju korisnika koji sada traže ekološki održive hotele, uključujući i sve usluge u njima. Tako je na stranom tržištu u porastu broj međunarodnih kompanija kojima je održivost preduvjet suradnje s hotelom i apsolutni kriterij kod izbora mjesta odsjedanja svojih članova.

sn25-green

Tema je otvorena predstavljanjem jednog od najodrživijih hotela u svijetu Crowne Plaza Copenhagen Towers koji je u 2010. godini okrunjen prestižnom titulom “The world’s greenest hotel”. Izgrađen u predgrađu Copenhagena, hotel svjedoči kako se i takva gradnja, ali i upravljanje potpuno opremljenog međunarodnog hotela, može vršiti bez negativnog utjecaja na okoliš. S godišnjom potrošnjom energije od svega 190 kwh/m2, pri čemu 100% energije dolazi iz održivih izvora, čini se da najzeleniji hotel na svijetu u pogledu energetske učinkovitosti zaista zaslužuje svoju nagradu. Prvi put je u Danskoj primjenjen sustav hlađenja vodom iz tla uz redukcije troškova grijanja i hlađenja zgrade i do 90%, a postavljeni sustav solarnih panela najveći je u Sjevernoj Europi s godišnjom proizvodnjom struje većom od 200.000 kwh, što je otprilike jednako potrošnji i više od 60 danskih domaćinstava. Misliti zeleno ne ostaje samo na arhitekturi i onom već izgrađenom, nego mora bit srž poslovanja i održavanja hotela. Zato se u restoranu poslužuje samo lokalno proizvedena organska hranu, i to u tehnološki inovativnoj kuhinji kako bi se minimalizirao gubitak topline, a sav otpad koji tako nastaje melje se i proizvodi bioplin. Ukupno 40% namještaja je proizvedeno od recikliranih materijala, a da su i detalji bitni pokazuje i činjenica da je potrošan materijal u kupanicama hotelskih soba izrađen od bio razgradivog kukuruznog i krumpirovog škroba. Sva elektronička oprema je također birana prema mogućnostima kasnijeg recikliranja te naravno prema energetskim specifikacijama. Investirajući u inovativnu tehnologiju našli su način kako postići ogromne uštede energije, međuostalom i pomoću sustava elektroničke regulacije klimatizacije po sobama te pametnim sustavom upravljanja rasvjetom u hodnicima koji reagira na zvuk i pokret. Racionalno gospodarenje energijom nije jedini prioritet pa je ušteda vode također postavljena kao bitan zahtjev zelene gradnje. Dakle, radi se o kompletnom zelenom načinu razmišljanja, u koji na kraju krajeva mora biti uključena i cijela zajednica.

2

Što znači povoljna investicijska klima pokazuje i činjenica da je upravo Copenhagen još prije dvije godine prepoznat među svjetskim gradovima kao jedan od modela održivog grada budućnosti. Svoj cilj da postane prvi svjetski C02 neutralan grad do 2025. Copenhagen će moguće dostići upravo zbog tendencije održivom razmišljanju i usmjerenosti zelenim idejama, ne samo projektanata i gradskih službenika, već društva u cjelini. Kakva je situacija kod nas i ima li naznaka zelenog hotelijerstva, zapitali su se na panel diskusiji Allan L.Agerholm, direktor predstavljenog najzelenijeg hotela na svijetu, Michael LaBelle, predavač na CEU Business school u Budimpešti, Saša Randić, arhitekt, Vedrana Likan, predsjednica Savjeta za zelenu gradnju, Hrvoje Kvasnička, potpredsjednik Savjeta za zelenu gradnju i konzultant u Jones Lang LaSalle te moderatorica Anđelka Toto-Ormuž, voditeljica korporativnih poslova Rockwool Adriatic.

U našem kontekstu, zelena gradnja se često poistovjećuje s energetskom učinkovitošću što se više ili manje provlači kao uvriježeno shvaćanje u javnosti, no energetska učinkovistost tek je jedan od aspekata koji zelena gradnja treba zadovoljiti. Zelena gradnja je puno širi termin koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije, održive i reciklirane materijale, kvalitetu okoliša, zdravlje i komfor ljudi, ekološko postupanje s otpadom, transport, i brojne druge parametre među kojima energetska učinkovitost zauzima tek jedno, iako sigurno značajno mjesto, jer se od svih štetnih utjecaja same gradnja na okoliš ovdje radi o potencijalno najvećem ekološkom utjecaju.

Green-Building

Danas u Hrvatskoj postoji preko 650 hotela od kojih je tek 10% izgrađeno u posljednjih pet godina. Prema Hrvatskoj gospodarskoj komori, prosječna starost hrvatskih hotela je više od 40 godina pa kao takvi očito predstavljaju jako veliki potencijal za rekonstrukciju po načelima zelene gradnje. Dakle, evidentno je da u ovom trenutku u Hrvatskoj najveći potencijal za pomak prema zelenom postoji upravo u postojećem graditeljskom portfelju. Također, iako to još uvijek nije osviješteno u društvu, danas energetska obnova zapravo nije više stvar izbora, već se mora zadovoljiti i zakonom. Nema alternative, zeleno je postalo novi standard i pitanje je samo koliko će projekt biti zelen- da li će ostati utemeljen isključivo na onom nužnom zakonski propisanom, ili će ići korak dalje i na taj način povećati vrijednost svoje investicije, ali i svoju atraktivnost na tržištu, bez obzira o kojoj kategoriji proizvoda se radi.

Hrvatska je već godinama ne samo europsko tržište nego i svjetsko pa smo u tom kontekstu dio zajednice koja na investicije, bilo u hotelskoj ili komercijalnom sferi, gleda kao dugoročno isplative. Održivost gradnje svakako pretpostavlja i ekonomsku održivost investicije, no tu smo suočeni s problemom ne postojanja dovoljno stimulansa za ulaganje u obnovljive izvore energije. Veličina investicije koja u startu sigurno premašuje dosadašnju ‘standardnu’ gradnju apsolutno ima smisla u kontekstu neprestanog rasta cijene energenate, ali i kretanja interesa potrošača i obrazovanosti korisnika.

Eur-action-plan_txt_tcm524-238125

Zeleno razmišljanje može se činiti pomalo egzotičnim u situaciji kontinuiranog pada građevinskog sektora tijekom proteklih 44 mjeseca. Nasuprot toga, stoji Europska direktiva poznata kao “20-20-20 do 2020” koja propisuje smanjenje emisiju stakleničkih plinova za 20%, smanjenje ukupne energetske potrošnje za 20 % i povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji od 20% do 2020. Iako nužnost zadovoljavanja 3 x 20% do 2020. godine ostaje neupitna, teško je očekivati da će doći do neke šire primjene ukoliko država ne definira zakonodavni okvir koji bi zaista ugradio sve opcije budući da aktualni propisi ne udovoljavaju. Osim regulative koja nažalost i nije problem od jučer, u planiranju održivog hotelijerstva bitno je sagledati i mogućnosti lokacije u smislu dostupnosti obnovljivih izvora energije, primjerice vode, i ograničenja i uvjete koji proizlaze iz sezonskog karaktera samih hotela.

Novi ciklus razvoja na hrvatskom tržištu se već događa, naravno nije ni približno riječ o istom zamahu kao iz najboljih godina građevinske industrije, ali pomak ipak postoji što je za pokretanje gospodarstva izrazito bitno budući da su građevinski sektor i turizam naša dva najveća pokretača BDP-a. Iako se može govoriti o tek malom broju investitora novog kova i o zelenom hodu korak ispred vremena, zapravo je neophodno pripremiti tržište u tom segmentu. Tako je bitno prepoznati da se izniman potencijal krije u hotelima koji nisu u upotrebi, ali su u javnom vlasništvu pa je u budućnosti logično pretpostaviti da će se sredstva dodijeljivati upravo u segmentu javno-privatnog partnerstva za oporavljanje naših turističkih kapaciteta. Pritom treba napomenuti da ne postoji neka jednostavna kalkulacija koja aproksimativno, ali relativno točno daje procjenu poslovanja hotela nakon energetske obnove, bar ne u smislu dovođenja u egzaktnu korelaciju troška nove energetske ovojnice i očekivanog povećanja profita. Poanta je da se obnova treba provoditi prema dogovorenoj strategiji obnove hotela a u suradnji sa čitavim nizom stručnjaku s aspekta zelene gradnje, ali i poslovanja hotela.

Green Grass Logo

Prednost obnovljivih izvora energije dugoročno je prepoznata kroz vraćanje investicije, dakle očekivanu uštedu i dobit što je zasigurno aspekt koji zanima sve one koji razmišljaju o primjeni, a suočeni su s nepostojanjem adekvatnih poticaja od strane države, pa bi ih prepoznavanje istinske prednosti jedino moglo navesti na to. Prednost hotelijerstva je pak u lakoći uvođenja obnovljivih izvora energije, barem u odnosu na stanogradnju koja se radi za tržište, baš kao i uredski prostori, a na kojem još nije prepoznata ideja o ulaganju u održivost pa se svako takvo ulaganje percipira isključivo kroz manju zaradu naposlijetku. Ista je situacija i kod najma takvih prostora gdje je odlučujući faktor cijena najma, dok se budući troškovi održavanja uopće ne uzimaju u obzir. U tom smislu smo suočeni s psihologijom tržišta koje još uvijek nije otvoreno za takve investicije. S druge strane, zanimljiva je informacija s nekih drugih panela koja govori o tome da je mlađa populacija ta koja uzima sve više udjela u hotelima, a često upravo oni i traže zeleno.

greenbuilding2

Zaključno je bitno istaknuti kako postoje načini održivog razmišljanja koji uključuju djelovanje sada i uštedu novaca sutra, a koji možda i ne zahtjevaju golema financijska ulaganja koja se u ovom trenutku ne mogu podnijeti. Proces prelaska na zeleno ne mora nužno biti kompleksan niti se desiti odjednom ako ne postoje adekvatni uvjete i potpora za to, pa su i mali koraci na početku bitan faktor u podizanju ekološke svijesti. Zelena gradnja je svakako put za postizanje nužno potrebne konkurentnosti među kompeticijom na tržištu koje funkcionira isključivo po tom principu. Čekanje u konačnosti može voditi samo shvaćanju da nismo dovoljno konkurentni na globalnom tržištu, pa je potrebno djelovati odmah dok još nije kasno. Danas se praktički isključivo za zelene projekte pronalazi investiranje, a čak se i u Hrvatskoj dešavaju promjene koje su dokaz da se stvari mogu mijenjati. Ključ je težiti jednostavnosti i rješenjima koja će biti lako primjenjiva.