Neoklasicističko “silovanje” grada

”Skopje 2014” projekt je koji je, unatoč recesiji i krizi, u samo nekoliko posljednjih godina u potpunosti izmijenio lice glavnog grada Makedonije, gotovo koliko i razoran potres koji ga je pogodio prije 50 godina.

Kako izgleda Skopje – danas, Skopje 2014? Slučajnom prolazniku, približavajući se centru, možda ne bi bile neobične ogromne zgrade sagrađene u neoklasičnom stilu uz rijeku Vardar, ali kad se fizički zakorači u taj prostor i kad shvatite da se oko tih “povijesnih” historicističkih zgrada još uvijek nalaze dizalice, da je sve prepuno statua, mostova koji nikamo ne vode, brodova porinutih u rijeku koji nikamo ne plove, zgrada koje su poput filmskih kulisa širokih samo nekoliko metara, a da su barokna pročelja gradskih ulica ustvari lažna jer  su zaparvo zalijepljena na postojeće zgrade, ostane vam jedino da se zapitate: kako je sve to moguće?

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

10

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Vlasti su, naime, odlučile preobraziti središte grada projektom kojeg određuje miješanje različitih arhitektonskih stilova, epoha i kultura čiji je osnovni cilj jačanje makedonskog identiteta povećanjem zastupljenosti spomenika i skulptura koji asociraju na slavnu povijest ovog područja.

Javnost je podijeljena. Dok ga jedni nazivaju bespotrebnim trošenjem milijuna eura za izgradnju reprezentativnih objekata i spomenika dok zemlja grca u ekonomskim problemima, drugi smatraju da taj projekt jača pozitivan duh Makedonaca i čini ga gradom dostojnim jedne europske prijestolnice koji bi mogao postati zanimljiv i turistima. Struka uopće nije bila uključena – počevši od same izrade projekta i njegove prezentacije, a unatoč njenim kritikama i pokušajima da se projekt zaustavi, on je išao dalje i danas je gotovo u potpunosti realiziran. Kontroverze izaziva i financijska strana projekta u ovoj siromašnoj zemlji. Planirani troškovi, nakon što je izgradnja počela, brzo su sa predviđenih 80 porasli na čak 200 milijuna eura, a predviđa se da bi cijeli projekt, kada konačno bude gotov, mogao koštati i pola milijarde eura.
Projekt kojim vlasti Makedonije pokušavaju ojačati nacionalni i kulturni identitet naroda masovnom rekonstrukcijom glavnoga grada obuhvaća niz statua i spomenika svih važnijih ličnosti iz makedonske povijesti postavljenih širom grada. Tako se na glavnom gradskom trgu u krugu od samo jednog kilometra nalaze spomenici Aleksandaru Velikom, Filipu Makedonskom, Samoilu, Goce Delčevu, bizantskom caru Justinijanu, Klimentu i Naumu te Ćirilu i Metodu, ali i skulpture običnih ljudi iz svakodnevnog života grada.

2a

2-b

Najveću kontroverzu izazvala je 22 metra visoka statua Aleksandra Velikog na konju, postavljena na glavnom gradskom trgu, koja se preobražava u veliku fontanu sa zvučnim i svjetlosnim efektima. Tu je i ništa manje kontroverzni trijumfalni slavoluk „Makedonija“, poput onog Napoleonovog u Parizu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

99

Također, tu su i dva nova, moderna mosta preko Vardara, a u samoj se rijeci nalaze i dvije fontane sa visokim vodoskocima. Na bočnim ogradama mostova postavljeno je po četrnaest figurativnih kipova najpoznatijih makedonskih umjetnika.

8

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

1

Predviđena je i restauracija pročelja postojećih zgrada gipsanim baroknim fasadama, te izgradnja bezbroj novih građevina, uglavnom administrativnih.Tako je sagrađena nova rezidencija gradonačelnika, novi crkveni hram sv. Konstantin i Elena, zgrada Ustavnog suda, Državnog arhiva, Arheološki muzej sa gigantskim grčkim stupovima na pročelju, zgrada financijske policije u obliku Bramanteova hrama San Pietro in Montorio iz Rima, Narodni teatar, Muzej makedonske borbe i holokausta, a zgrada parlamenta dobila je novu impozantnu kupolu.

9

Skopje 2014“ projekt je kojem je cilj bio da gradu povrati sjaj u grandioznom stilu te ojača izgubljeni identitet naroda pedesetak godina nakon što ga je 1963. godine pogodio jedan od najrazornijih potresa u ovom dijelu Europe, smatrajući da modernističke zgrade nastale obnovom grada nakon potresa nisu dostojan predstavnik glavnog grada Makedonije.

Tada je oko 200.000 ljudi ostalo bez krova nad glavom, a srušeno je otprilike 80 posto grada. Uslijedila je potpuna rekonstrukcija za koju je raspisan međunardoni natječaj. Neka idejna rješenja natječaja bila su daleko ispred svog vremena poput onoga kojeg je dao poznati japanski arhitekt Kenzo Tange. Njegov urbanistički projekt nije u potpunosti prihvaćen, ali su djelomično preuzeta neka rješenja i njegov je arhitektonski pečat i danas vidljiv širom makedonske prijestonice.  Grad je tako nanovo izgrađen nakon potresa ’63., i postao grad-obrazac racionalnog socijalističkog planiranja – grad jednostavnog, surog betona, elegantne geometrije, grad dostojan predstavnik moderne arhitekture. Sagrađen je novi transportni centar sa autobusnim i željezničkim kolodvorom, studentski dom, muzej moderne i suvremene umjetnosti, zgrada radiotelevizije, trgovački centar, zgrada nacionalne banke, akademija znanosti i umjetnosti, nacionalno kazalište, telekomunikacijki centar, sveučilišni kampus…

4

7

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Danas su ove vrijedne zgrade koje predstavljaju modernu arhitekturu 20. stoljeća, ne samo ovih prostora već i na internacionalnoj razini, zanemarene, prepuštene propadanju i predstavljaju jednu apokaliptičnu sliku napuštenog grada koja je u potpunoj suprotnosti s novoizgrađenim historicističkim velebnim zgradama.

3

I umjesto da se prepoznala vrijednost moderne arhitekture nastale nakon potresa i na tim temeljima nastavilo sa stvaranjem modernog, suvremenog grada, moderne zgrade izložene su rušenju i propadanju, a u najnovijim primjerima počele su dobivati svoja nova -”barokna” pročelja. (fotografija: zgrada Vlade s novim pročeljem)

5

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektoničkih medija

Tekst i fotografije: