Amerika: nedokinuta rasna segregacija
Svakodnevne, naoko nesvjesne aktivnosti, poput igre u dvorištu, razgledavanja izloga, odlaska u crkvu, pojavljuju se kao tema fotografa Gordona Parksa (1912 -2006). Angažiran na polju ljudskih prava, ovaj je samouki umjetnik čvrsto vjerovao da fotografija kao medij ima moć promijeniti i osvijestiti ljude, ali i poništiti postojeće predrasude.
Izložba Parksovih rijetkih fotografija u boji naziva „Gordon Parks: Segregation Story“, ove će se jeseni održati u The High Museum of Art u Atlanti, izvještava Huffington Post. Fotografije iz prilično uznemirujućeg razdoblja američke povijesti prikazuju život jedne afroameričke obitelji, Thorntone, u Alabami, u jeku segregacije 50-ih godina prošlog stoljeća.
Fotografije su originalno nazvane “The Restraints: Open and Hidden,” (Ograničenja: Otvorena i skrivena) i prvotno su snimljene kao fotoesej za časopis Life 1956. godine i prikazuju rasnu diskriminaciju u manje vidljivim, svakodnevnim situacijama te otkrivaju kako predrasude prodiru u najbanalnije i potpuno osobne okolnosti. Parks nije fotografirao prosvjede, velika javna okupljanja niti nasilne situacije iz razdoblja borbe za ljudska prava. Prednost je dao mirnijim trenucima unutar i oko doma.
Neke se slike odnose na nejednakost: to je obitelj koja u „redu za obojene“ čeka sladoled ili tamnoputa djeca okružena bijelim lutkama prilikom razgledavanja izloga. Druge su na tragu nasilja – prikazuju kako se jedno dijete igra pištoljem, dok ga drugo pomno pregledava.
Kao i većina Parksovih fotografija koje se fokusiraju na pozitivno, u slici ispod, g. i gđa Thornton sjede čvrsto, ponosno i sabrano. Umjesto da naglasi diskriminaciju, Parks se ovdje usredotočio na sličnosti koje povezuju sve Amerikance: boravak unutar svoga doma, vrijeme koje se provodi s obitelji, istraživanje prirode. Parksove fotografije otkrivaju ono što je mnogim njegovim suvremenicima bilo neobjašnjivo: ljudi svih rasa teže zajedničkim vrijednostima.
Iako je prošlo više od pola stoljeća, rasizam u SAD-u još je uvijek društveno osjetljivo pitanje, a prava Afroamerikanaca i danas se krše kao i nekada – na ulici, usred bijela dana (nedavno ubojstvo Michaela Browna u Fergusonu, u St.Louisu). Stoga se čini da su fotoeseji Gordona Parksa društvu potrebniji nego ikada.
