

Danzig Baldaev odrastao je u Rusiji kao siroče u domu za nezbrinutu djecu jer mu je otac bio proglašen državnim neprijateljem. Tijekom sovjetskog režima izgubio je 58 rođaka. Nakon izlaska iz sirotišta po naredbi je morao prihvatiti posao čuvara u zloglasnom Lenjingradskom zatvoru, gdje je radio između 1948. i 1981. godine. Svake se noći poslije posla vraćao u svoj stan i na stolu crtežom dokumentirao tetovaže kriminalaca, bilježeći pažljivo rituale zatvorenog društva. Te su tetovaže, naime, pune simbolike i skrivenih značenja, te opisuju kompleksni svijet hijerarhije u gulagu. Većina ih je, uz to, bila antisovjetska i često opscena.
KGB je saznao za Baldaevljev projekt, no nisu imali milosti prema njemu: “Shvatili su kolika je vrijednost tih tetovaža i kako se preko njih mogu utvrditi svi podaci o osuđenom kriminalcu: datum i mjesto rođenja, zločini koje je počinio, gdje je bio u zatvoru, ali i njegov psihološki profil”. Baldaev je umro 2005. godine, ostavivši svoj životni opus udovici. Sasvim slučajno, za njega su čuli u izdavačkoj kući Fuel i od udovice otkupili prava.
Crteže su objavili u knjizi “Enciklopedija tetovaža ruskih kriminalaca”, u tri toma, a sada će otvoriti istoimenu izložbu u galeriji 4 Wilkes Street u Londonu. Na njoj će se prvi put moći vidjeti Baldaevljevi originalni crteži, koji otkrivaju i njihovu simboliku u pozadini: lubanje su tetovirali kriminalci, mačke lopovi, na ženi je tetovaža penisa značila da je prostitutka, broj križeva je pokazivao koliko su puta bili u zatvoru…
Tetovaže su se, naravno, ilegalno radile u zatvorima. Uz 120 Baldaevljevih originalnih crteža, na izložbi je pokazano i 16 fotografija Sergeja Vasiljeva.



P. S.