Zašto u Osijeku nad tržnicom lete astronauti?
Proteklih dana u nekoliko su domaćih medija izašle fotografije neobičnih astronauta koji lebde nad osječkom tržnicom. Oko autora, koncepta i cilja neočekivanih triju skulptura nad voćem i povrćem gradske tržnice u Osijeku, povele su se različite rasprave i tvrdnje, pa smo se i mi zainteresirali te pokušali saznati o čemu se radi te tko stoji iza „zalutalih“ svemirskih putnika.
Tako smo doznali da je „krivac“ za leteće astronaute mladi likovni umjetnik Tomislav Livaja, student prve godine Diplomskog studija na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, smjer Likovna kultura. Rad se zove „Cigani lete u nebo“, riječ je o Livajinom završnom radu s preddiplomskog studija, a nastao je pod mentorstvom doc. Denisa Kraškovića.
Ideju za Cigane (koji) lete u nebo Livaja je dobio izrađujući lik astronauta za kazališnu predstavu Tulum sataraš. Autor nam je rekao da je njegova instalacija, nakon što je lani kompletirana te predstavljena na završnoj izložbi Akademije, bila postavljena na nekoliko lokacija, a nakon gradske tržnice bit će premještena na novo mjesto, možda na osječki pješački most ili na zgradu Eurodoma.
Njegova trojica astronauta teže po tridesetak kilograma, visoki su nešto više od dva metra. Izrađeni su od grubo i fino obrađenog stiropora te umotani u bijele plahte kako bi, kako objašnjava Livaja, djelovali realističnije čime se gubi klasični kiparski rukopis.
Kao inspiracija za instalaciju autoru su poslužile dvije potpuno drugačije premise. Prva, osim što je „kriva“ za ime projekta preuzetog od istoimenog filma, zaslužna je i za instrumente koje astronauti sviraju, odnosno romsku glazbu, folklornu glazbu Slavonije, Baranje i Srijema te gruzijsku glazbu koje dolaze iz discmana sakrivenog unutar instalacije. Livaja objašnjava kako je bio inspiriran populacijom Roma te velikim utjecajem koji su u prošlosti ostavili na društveni i glazbeni seoski način života.
„Ciganski svirači bili su jedni od najcjenjenijih instrumentalista amatera čije prakticiranje graniči s virtuoznošću. Iako glazbeno nepismeni, ovi su glazbeni virtuozi za Balkan ostavili veliko blago i tradiciju. Gotovo sve audio snimke sa skulpture imaju neposredne veze sa glazbom Roma ili su kompletna ciganska tvorevina.“
S druge strane autora oduševljavaju astronauti, odnosno čovjekov (ne)odlazak na Mjesec, scensko viđenje istog te teorije zavjere koje s tim događajem bile povezane.
„Taj se događaj 1969. odvijao paralelno s razdobljem kada se slavni pop-artisti i neodadaisti obraćaju publici putem masovnih medija, kritizirajući ih ili favorizirajući. Povezivanjem astronauta s Ciganima spaja se nespojivo, jer su oni, za razliku od astronauta, znak uživanja u plitkim radostima života. Zajedno se spajaju u kritiku današnjeg društva, a to je da nas neznanje čini robovima kapitalizma, a da naše životno ostvarenje najčešće nalazimo u ovozemaljskim plitkim radostima.“
Fotografije: Tomislav Šilovinac
