Jedna zagrebačka priča
Protekle subote otvorena je izložba Galerija Forum – jedna zagrebačka priča, u istoimenoj galeriji u Teslinoj ulici u Zagrebu.
Riječ je o izložbi koja će multimedijskim spojem dokumentacije iz arhiva galerije, snimki iz arhiva HTV-a i umjetničkim radovima istaknutih članova galerije, predstaviti što je sve od svog osnutka 1969. godine Galerija Forum značila u kulturnom kontekstu Zagreba i ovih prostora.
Uz umjetnička djela osnivača Galerije, njena bogata povijest uz kratke tekstove na hrvatskom i engleskom jeziku bit će predstavljena fotografijama i televizijskim snimkama mnogobrojnih izložbi, izborom kataloga, pozivnica i plakata koje je galerija objavljivala te produkata Foto-grafičkog studija galerije.
Ovakav pristup posjetitelje će istovremeno podsjetiti na visoku razinu zagrebačkog likovnog života proteklih dekada, afirmirati principe na kojima je zasnovan uspjeh Galerije u njenim kulturološko najvažnijim godinama djelovanja te naznačiti poveznice s programskim smjernicama novog vodstva galerije. Izložba će Galeriju Forum predstaviti kao samonikli fenomen „kolektiva kojim su upravljali umjetnici“ u uvjetima socijalističkog društva, a koji je bio uspješan pandan paralelnoj pojavi „artists run collectives“ koji su u kontekstu zapadnjačke demokracije predstavljali pravu revoluciju u komuniciranju umjetničke produkcije javnosti. Posebnu zanimljivost predstavljat će usporedba rada i strategije umjetnika u orbiti Galerije Forum sa sličnim umjetničkim inicijativama kojima su istih godina domaći neoavangardni umjetnici problematizirali rad javnih institucija u kulturi i poziciju umjetnika u tadašnjem društvu.
Izložba će ujedno i najaviti ambiciju novog vodstva da Galerija Forum u segmentu predstavljanja suvremenih inačica modernističke likovne tradicije ponovno preuzme status najznačajnijeg izložbenog prostora u ovom dijelu svijeta. Istraživanje poduzeto za izložbu bit će temelj monografskog izdanja kojim će se 2014. godine obilježiti 45. godišnjica njenog otvaranja.
Otvorenje izložbe dogodilo se baš 14.7., na dan kad je u galeriji Forum otvorena prva izložba.
Kustos izložbe je Branko Franceschi u suradnji s Višnjom Knezoci, voditeljicom galerije. Izložba ostaje otvorena do .
Galeriju Forum osnovala je 1969. godine grupa umjetnika sa ciljem razvoja opće likovne kulture kroz aktivnu afirmaciju vlastitog estetskog stava i punu kontrolu umjetnika nad svim programskim i organizacijskim aspektima galerijskog poslovanja. U kontekstu socijalističkog društvenog uređenja koncept Galerije Forum popunjavao je logističku prazninu unutar sustava institucionalne podrške likovnog stvaralaštva koju su na zapadu odrađivale privatne komercijalne galerije. Galerija Forum svojim je članovima omogućavala redovito izlaganje, posredovanje u prodaji, kao i organizaciju i razmjenu izložbi izvan Zagreba i izvan zemlje, fotografski i grafički servis te stručno vođenje izložbenog programa.
Članovi Galerije Forum dosljednim su provođenjem estetike modernizma na kojoj su utemeljili kriterije programa, projekt izložbenog prostora, cjeloviti vizualni identitet komunikacije prema javnosti uz strategiju međurepubličke i međunarodne razmjene, ostvarili jednu od najdosljednijih i najprepoznatljivijih marki zagrebačkog kulturnog identiteta i snažno pridonijeli pozicioniranju Zagreba kao relevantnog kulturnog središta. Galerija Forum, zahvaljujući svojem nezavisnom položaju, predstavlja prvu realizaciju koncepcije “kolektiva kojim upravljaju umjetnici” u regiji, koji se na internacionalnoj sceni pojavljuju od kraja 50-ih godina kao kritika institucionalne i komercijalne galerijske prakse. Odlukom ravnatelja Kulturno informativnog centra iz 1996. godine, upravljanje esencijalnim aspektima galerijskog djelovanja oduzeto je članovima Galerije Forum, čime počinje period njene stagnacije.
Uz bogatu dokumentaciju rada galerije i izbor snimki izložbi u periodu od 1969. do 2011. godine, predstavljeni su radovi umjetnika: Kosta Angeli Radovani, Belizar Bahorić, Peruško Bogdanić, Josip Diminić, Zlatko Keser, Ferdinand Kulmer, Nives Kavurić-Kurtović, Edo Murtić, Goranka Vrus-Murtić, Zlatko Prica, Ivo Šebalj i Zlatan Vrkljan.
